BANjALUKA - Bankarski sektor u Republici Srpskoj ostvario je za devet mjeseci ove godine neto dobit od 147,3 miliona maraka što je za 32 miliona KM više u odnosu na isti period lani, a ekonomisti navode da je punija kasa prevashodno rezultat rasta kamatnih stopa.

Pokazuju to najnoviji podaci iz izvještaja o stanju u bankarskom sektoru Srpske koji je juče objavila Agencija za bankarstvo RS.

U izvještaju je navedeno da su ukupni prihodi banaka na kraju septembra ove godine iznosili 477,6 maraka, dok su u trećem kvartalu lani bili tanji za oko 76,6 miliona maraka. Banke su samo od kamata ostvarile prihod od gotovo 300 miliona KM.

Kada su u pitanju rashodi, izvještaj Agencije pokazuje da je i tu došlo do rasta pa je tako bankarski sektor za devet mjeseci ove godine imao trošak od 317,2 miliona maraka, a godinu ranije u uporednom periodu ta brojka iznosila je 277,1 milion KM.

Prema podacima Agencije za bankarstvo, ukupni krediti u posmatranom periodu iznosili su 5,931 milijardi maraka. Od ukupnog iznosa, na kredite stanovništva odnosi se 2,990 milijardi maraka, a da su građani ove godine i te­ kako od banaka posuđivali novac pokazuje podatak da je njihova zaduženost lani u istom periodu bila teška 2,924 milijardi.

Najveći iznos zaduženosti otpada na nenamjenske kredite i to 1,792 milijardi maraka, a zanimljivo je da građani Srpske od banaka nisu posudili nijednu marku za kupovinu hartija od vrijednosti.

Iz analize poslovanja vidljivo je da je u posmatranom periodu povećana i efektivna kamatna stopa, koja je na kraju septembra ove godine iznosila 6,93 odsto, dok je u istom periodu lani iznosila 6,03 procenta.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac kaže za “Glas” da je bankarski sektor u cijelom svijetu ove godine ostvario značajno povećanje dobiti pa tako i banke u Srpskoj.

To se desilo prevashodno zbog povećanja kamatnih stopa, išli su im na ruku poremećaji na tržištu. S druge strane, Agencija za bankarstvo RS, za razliku od drugih i insistiranja MMF-a, je na neki način banke demotivisala da povećavaju kamatne stope u skladu sa rastom euribora što je zaštitilo klijente. To se evo na kraju pokazalo kao ispravna odluka, jer bankarski sektor i dalje posluje pozitivno - kazao je Grabovac.

On je dodao da je bankarski sektor Srpske jedan od najstabilnijih dijelova privrednog sistema, ali i najuređenijeg u smislu kontrola.

Zahvaljujući tome na minimum je svedena mogućnost za špekulativne aktivnosti koje bi dovele do značajnih potresa u pojedinim bankama, a time u tom sektoru uopšte. S druge strane, banke su u periodu poslije svjetske ekonomske krize imale loših plasmana koje su tokom kasnijih godina čistili iz svojih bilansa, prodavali sporna potraživanja i nakon toga su počeli stvarati dobit - pojasnio je on.

Kada je u pitanju ulaganje u hartije od vrijednosti, Grabovac kaže da će proći još vremena da se građani odluče na taj vid investicija.

Mora se raditi na finansijskom opismenjavanju građana, da im se objasni da je ulaganje u pojedine hartije od vrijednosti pogotovo državne obveznice veoma sigurno i da donosi vrlo često veće prinose nego držanje novca u vidu oročenih depozita - naveo je Grabovac.

Štednja

Izvještaj Agencije za bankarstvo pokazuje da su građani Srpske na kraju devet mjeseci ove godine imali štednju tešku 2,496 milijardi maraka, dok su lani u istom periodu u bankama čuvali 2,365 milijardi KM.

Depoziti u bankama u Srpskoj na kraju devetog mjeseca ove godine bili su teški 7,543 milijarde KM.