Bh. građani i dalje u igrici političara i međunarodne zajednice
Kada se govori o putu BiH ka Evropskoj uniji (EU), jedino je sigurno da ništa nije sigurno.
Priče o reformama, zakonima, boljem životu kada se stigne do EU cilja, kako dođu, tako brzo i odu, pa i nije čudo što su građani odavno svjesni da ne treba da očekuju nešto veliko, čak i onda kada i od političara i od međunarodne zajednice stigne obavještenje da su napravljeni značajni pomaci na tom putu.
Pohvale koje su BiH, te nosiocima vlasti, stigle sa svih strana kada je u martu objelodanjeno da se otvaraju pristupni pregovori, a koji u stvari ne znače da su oni direktno otvoreni, bili su uzlet kratkog daha, jer je tada jasno naglašeno da moraju biti ispunjeni i preostali uslovi kako bi BiH dobila i zvanični ključ za briselska vrata.
Dakle, radilo se jeste, ali nedovoljno, a tome svjedoči i najnovija izjava Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, koji je priznao da BiH nije spremna za pristupanje EU, ali i da lideri Unije moraju biti svjesni da bi zemlja mogla biti u velikom riziku ako se proces pridruživanja dalje bude odgađao. Pored toga, priznao je i da pristupanje BiH EU "nije opravdano, zasnovano na zaslugama i činjenicama", te je, po običaju, ponovo govorio o prijetnjama političkoj stabilnosti BiH, prije svega od strane nadležnih u Republici Srpskoj.
Prijetnja želji da se ide ka EU, prema Šmitovom mišljenju, stiže i od rastućeg razočaranja u Evropsku uniju te "dramatičnog odliva mozgova" koji će, dodao je, postati nezaustavljiv.
"Brži proces pristupanja jedini je put naprijed", rekao je, pored ostalog, Šmit.
Sve rečeno, posebno ono što se tiče puta i uslovljavanja EU, za politikologa Filipa Matića je ogledalo politike EU i međunarodne zajednice.
"To je politika mamca. Dakle, da se na malu kašiku BiH ponudi nešto kao što je otvaranje pristupnih pregovora itd., a da suština svega bude držanje na nekom kratkom povocu. Možda ta EU i jeste put kojim mi želimo da idemo, da otvaramo mogućnosti, da izađemo na evropska tržišta, da trgujemo. Ali, pod pretpostavkom da mi želimo ući u EU, očigledno je da se radi o manipulaciji međunarodne zajednice koja taj proces u najbolju ruku što više želi da odugovlači kako bi BiH držala zavisnom i na taj način mogla uticati na donošenje odluka", smatra Matić.
Šmitov stav da je za BiH sada Unija jedina opcija, Matić naziva tačnim, ali…
"To, nažalost, jeste jedna istina, ali to ne znači da je EU, dugoročno posmatrajući, jedini put za BiH, jer vidimo promjene na svjetskom tržištu. U tom smislu bi se nekad mogla stvoriti pretpostavka da BiH, odnosno Republika Srpska, mogu imati i opciju poput država Briksa, Dalekog istoka ili slično", naveo je on za "Nezavisne novine".
Analitičar Srećko Latal kaže da Šmitova izjava da BiH nije spremna za pristupanje Uniji nije netačna, jer je opštepoznato da BiH nije ispunila sve uslove koji se traže od nje. Na pitanje koliko je realno da oni budu ispunjeni, s obzirom na to da je izborna godina i da sve češće možemo čuti nacionalne političke narative te neslaganja, odgovara da sve zavisi od domaćih političara i načina kako oni shvataju, prepoznaju i doživljavaju stvarne interese njihovih izbornih tijela.
Pored toga, on je mišljenja da je većini građana dosta nacionalističke ili separatističke politike, a da upravo to ne shvata većina političara.
"Oni u suštini ne razumiju ozbiljnu zabrinutost svih građana BiH, koji samo žele stabilizaciju i normalizaciju stanja u zemlji i bolji životni standard. Po mom mišljenju, to se u ovom trenutku najlakše može ostvariti kroz dalje ubrzanje reformi na putu ka EU", naglasio je Latal.