U Bosni i Hercegovini broj novorođene djece rapidno opada. U posljednjih sedam godina, broj novorođenih smanjen je za oko 18 posto. Godine 2017., u BiH je rođeno 30.200 djece, dok je prošle godine ta brojka pala na 24.938. U istom periodu, broj umrlih u 2022. godini iznosio je 41.296, što dodatno oslikava negativan prirodni priraštaj.
Projekcije UNFPA upozoravaju da će, ako se trenutni trendovi nataliteta i emigracije nastave, broj stanovnika BiH do 2070. godine pasti ispod 1,6 miliona. Ovakva situacija bi dovela do značajnog smanjenja broja stanovnika, manje od polovine sadašnjeg broja, što bi imalo ozbiljne posljedice na privredu, socijalnu zaštitu i infrastrukturu zemlje.
UNFPA također upozorava da bi više od 40 posto populacije moglo biti starije od 65 godina, što bi dodatno opteretilo socijalne i ekonomske sisteme zemlje. Bosna i Hercegovina nije jedina zemlja suočena s ovim izazovima, ali je situacija posebno teška zbog niskih stopa fertiliteta (1,25 djece po ženi) i masovnog iseljavanja, posebno mladih.
Ekonomija i socijalni uslovi igraju ključnu ulogu u odluci da li će neko oformiti porodicu i koliko će djece imati. Visina porodiljnih naknada značajno varira unutar zemlje. Na primjer, u Sarajevskom kantonu nezaposlene porodilje primaju 996 KM mjesečno tokom 12 mjeseci, dok u nekim kantonima ta naknada iznosi samo 100 KM.
Rješavanje stambenog pitanja također je ključno za formiranje porodice. Cijene nekretnina u BiH su visoke, posebno u gradovima poput Sarajeva, gdje cijena kvadrata novogradnje može doseći 8.000 KM. U Banjoj Luci, cijene se kreću od 3.000 do 5.000 KM po kvadratu. Prosječna neto plata u BiH iznosi 1.374 KM, što dodatno otežava kupovinu nekretnina i formiranje porodice.