BANJALUKA - Srpski član Predjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da Republika Srpska nije remetilački faktor i da se bori za ustavnost BiH više od onih koji se zaklinju u BiH.

"Imate paradoksalnu situaciju da neki kojima su puna usta BiH gaze Ustav BiH, jer im se ne sviđa. Ovdje nije stvar da li vam se nešto sviđa ili ne, nego da li ste legalista ili ne i da li ste neko ko manipuliše ili neko ko poštuje ono što je propisano", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da Republika Srpska ne vrši nikakvu manipulaciju u vezi sa tim stvarima.

"Vrlo dosljedno zagovaramo mnogo godina da treba da se poštuje slovo Dejtonskog sporazuma i Ustav, te ono što je propisano Aneksom 10 kada je riječ o visokim predstavnicima", navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da politika Republike Srpske nije borba protiv vjetrenjača, te dodala da Srpska traži da se provodi Ustav i bori se protiv devijacija koje su napravljene u BiH.

Da je pozicija visokog predstavnika ostala u skladu sa onim kako je propisana i kakav je mandat dobio prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, kaže Cvijanovićeva, ne bi bilo nikakvih problema.

"To bi bili ljudi koji koordinišu, olakšavaju naše napore da dođemo do određenih rješenja. Sva funkcija je svedena u to. To što su oni postali poslije, na osnovu određenih drugih akata koji nisu uopšte predviđeni Dejtonskim sporazumom predstavlja ruganje međunarodnom pravu", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da je činjenica da su ljudi koji su obavljali pozicije visokih predstavnika nesamostalni, da imaju iza sebe mentore, da su iskrivili međunarodno pravo, izašli iz svog mandata, te sankcionisali i smijenjivali ljude sa određenih funkcija, a da na to nemaju pravo.

"Nisu dobili mandat da donose zakone, a oni uporno donose odluke kojima se nameću zakoni. Ovo je postala jedna ludnica koja je kulminirala sa Kristijanom Šmitom koji je, tvrdim, jednak problem za BiH kakav je skoro i za EU", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je dodala da je ono što je postala pozicija visokog predstavnika smetnja za BiH i EU, napominjući da nema ništa lično protiv Šmita.

Govoreći o Ustavnom sudu BiH, Cvijanovićeva je istakla da ova pravosudna institucija treba da radi kao ozbiljno tijelo sa velikim integritetom, koje je izolovano od različitih političkih i drugih uticaja, te brani ustavnost i štiti Ustav.

Ona je napomenula da nije normalno da u Ustavnom sudu BiH budu strane sudije.

"LJudi su kreirali ustavna rješenja, umjesto da su štitili postojeća. Kada mi to kažemo, kažu vi rušite BiH. Ne, rušim nakaradonost, zato što hoću da se poštuje BiH sa svojim Ustavom, sa svoja dva entiteta, tri konstitutivna naroda i svim građanima koji u njoj žive. Ne date mi da to poštujem, jer kroz praksu pokazujete i donosite dvostruke standarde, iskrivljene stvari i slično", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da podržava BiH u kojoj će demokratski izabrani predstavnici donositi demokratske odluke i snositi odgovornost za svoje postupke.

"Pokušavamo da stvari dovedemo u normalne tokove. Naše kolege iz Sarajeva po svijetu pričaju kako će ovdje biti rata. Kakvog rata? Ko će ratovati? Imate Oružane snage BiH za koje je zaduženo Predsjedništvo BiH i bilo kakva odluka da bi se donijela potreban je konsenzus tri člana. U situaciji da neko nekog ovdje na unutrašnjem planu napadne, vi nemate odluku Predsjedništva da Oružane snage mogu djelovati. Da budemo jasni, to je trokomponentna oružana snaga", rekla je Cvijanovićeva i poručila da rata neće biti.

Cvijanovićeva je istakla da je u BiH potrebno više dijaloga i da svi građani treba zajednički da grade zdravo društvo bez involviranosti zluradih stranih diplomata.

"Što prije da se vratimo na staze ustavnosti i očuvamo mir. Mir je dragocjen. Dragocjen je i ekonomski i socijalni razvoj i to treba vratiti u normalne okvire. Kada se i ove diplomate malo svedu u svoje okvire i postanu pristojniji, mislim da mi onda možemo napraviti potencijalni prvi korak, pa onda i drugi i treći", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da je u BiH potrebno napraviti bazu za normalan dijalog, jer će se onda smanjiti uticaj mešetara i apetiti nekih koji žele da uzmu nešto što im ne pripada.

Cvijanović: Očekujem podršku u EU i u svijetu u borbi protiv radikalizacije
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da je francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu tokom razgovora u Parizu prenijela da je BiH bila najveći izvoznik boraca na strana ratišta po glavi stanovnika u Evropi i da očekuje podršku EU i svih država svijeta koje se bore protiv radikalizacije.

Cvijanovićeva je rekla da je francuskom predsjedniku prenijela da je BiH prošla kroz težak period u okviru kog je bilo i borbe sa ozbiljnom radikalizacijom društva, podsjetivši da je i Bi-Bi-Si pisao da je BiH kolijevka modernog džihada.

"Rekla sam da su to sve stvari koje smo morali da prebrodimo kao i da očekujemo da u budućem periodu imamo podršku ne samo Francuske, već i EU, te svih država svijeta koje se bore protiv takve radikalizacije, da svi zajedno budemo na istom fonu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je Makronu rekla da Republika Srpska nije nikakav remetilački faktor, da joj nije sporan ni Dejtonski sporazum, ni BiH, ali da postoje oni koji to nastoje tako predstaviti.

"Posjeta Pariza je bila dobra prilika da pojasnim Makronu kakva je pozicija Republike Srpske, šta su određene nedoumice, neslaganja, te šta su izmišljene priče koje Srpsku i njeno rukovodstvo prate niz godina", rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je navela da su članovi Predsjedništva BiH imali Makronovu pažnju, na čemu mu je zahvalna, te da je istakla da se ne slaže sa pojavom da neki neizabrani stranac može da mijenja zakone ili smjenjuje ljude u BiH, kao što je to bilo u prošlosti, te da EU ne treba da žmuri na takvu pojavu.

Cvijanovićeva je navela da su tokom posjete Francuskoj članovi Predsjedništva iznijeli svoje stavove koji su u mnogim stvarima vrlo različiti, ali da to nije iznenađenje za Makrona i da misli da je to i očekivao.

Prema njenim riječima, "sastanci ovakog tipa služe za optuživanje Republike Srpske i njenog predsjednika Milorada Dodika, koji se spominje 200-300 puta u kratkom vremenskom periodu".

"Druga dva člana Predsjedništva imaju svoju vizuru BiH, a ja sam govorila sa pozicije Republike Srpske", rekla je Cvijanovićeva i dodala da je zadovoljna i programom koji je imala u Parizu, a i učinkom, jer nije baš česta prilika da članovi Predsjedništva imaju mogućnost da se sastaju sa državnicima tog ranga.

Ona je navela da Makron vidi zapadni Balkan kao dio EU, jer postoji strateško opredjeljenje njenog širenja, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti.

Prema njenim riječima, Makron je ukazao na činjenicu da i EU prolazi kroz reforme, da i danas postoji problem da se 27 članica usaglasi oko određenih pitanja, te da bi usaglašavanje bilo još teže sa zemljama zapadnog Balkana ili nekog drugog prostora i da sve to podrazumijeva prolazak kroz proces modernizacije EU.

"Strateško opredjeljenje širenja EU postoji, s obzirom na nove geopolitičke okolnosti, a i Makron je na liniji svega toga, ali se moraju ispoštavati prethodni uslovi, što razumijem", istakla je Cvijanovićeva.

Govoreći o sastanku sa grupom poslanika u Narodnoj skupštini Francuske koju je predvodila predsjednik poslaničke grupe Nacionalnog okupljanja Marin le Pen, Cvijanovićeva je rekla da je riječ o zanimljivom razgovoru, s obzirom na snagu koju oni imaju, kako u nacionalnom parlamentu Francuske, ali i u Evropskom parlamentu.

"Zanimljivo je da se razgovara sa različitim akterima, a zanimljiv mi je i pogled u vezi sa novim procesima koji se dešavaju u Francuskoj, EU, pa i na zapadnom Balkanu", navela je ona.

Cvijanovićeva je dodala da BiH ne popunjava "centralni prostor interesovanja EU", što je nekad dobro, a nekada loše.

"Ako ne popunjavate nečiji centralni prostor, onda se vama bave diletanti, trećerazredni, ili šestorazredni službenici koji kreiraju određene politike ili stavove tih institucija prema vama, što zna da bude loše", pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, današnji svijet ima daleko većih problema i stvari koje privlače pažnju međunarodnog faktora, bilo da je riječ o zemljama pojedinačno ili grupama zemalja u određenim organizacijama.

Cvijanovićeva je nazvala glupostima tvrdnje da je predsjednik Rusije Vladimir Putin zadužio Republiku Srpsku da se u BiH otvori žarište, ističući da je riječ o dijelu matrice kojom se manipuliše određenim stvarima da bi se dalo pokriće za lične nečasne radnje, ali da je istovremeno besmisleno i bezobrazno.

"Uvijek se nastoji nekome nešto imputirati da bi taj drugi opravdao aktivnosti ili svoj stav prema tome. To su bile lažne kvalifikacije i sad u BiH i svugdje u svijetu imate dvostruku raspravu", rekla je srpski član Predsjedništva.

Ona je naglasila da je gdje god se uvodila demokratija na "zapadnjački način" nastao haos - zemlje su postale razrušene.

"I kod nas je nered postao veći, zato što smo imali involviranost stranog faktora na taj način", rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o ministrima inostranih poslova u Savjetu ministara i njihovom radu, Cvijanovićeva je istakla da oni nisu kreatori spoljne politike BiH, već bi trebalo da sprovode ono što im Predsjedništvo kaže da je stav BiH, ali da se to ne poštuje čitav niz godina kada je na poziciji ministra neko iz bošnjačkog naroda.

Ona je navela da je činjenica da Predsjedništvo nema jedinstven stav kada su u pitanju spoljno-političke stvari, kao ni u domenu odbrane, ali da postoji procedura kako se dolazi do toga da je nešto stav.

"Ja samo tražim da se poštuju procedure i da sve što neko iznosi u tom kapacitetu, pribavljajući sebi nadležnost koju nema, smatram da je to lični, a ne stav institucija BiH", istakla je Cvijanovićeva.