To se desilo 14. oktobra (1. oktobra po starom kalendaru) 911. godine za vrijeme cara Lava Mudrog, kada je u Bogorodičinoj crkvi zvanoj Vlaherne u Carigradu služeno svenoćno bdenije.

Crkva je bila ispunjena pobožnim narodom i svi su bili duboko utonuli u molitvu. Pri dnu crkve nalazili su se Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije.

U četvrti čas noći ugledali su Presvetu Bogorodicu iznad naroda, sa rasprostrtim omoforom na rukama kojim kao da zaklanja narod.

Bila je odjevena u zlatokrasnu porfiru i blistala okružena apostolima, svetiteljima, mučenicima i djevicama.

Sveti Andrej pokaza rukom i upita Epifanija da li i on vidi Bogorodicu kako se moli za sav svijet, što Epifanije začuđen potvrdi.

Radi toga događaja uvedeno je ovo praznovanje, da podsjeća na taj trenutak i na stalno pokroviteljstvo Presvete Bogorodice kada god to u nevoljama od nje molitveno tražimo.

Crkva je oduvijek proslavljala Presvetu Bogorodicu kao pokroviteljku i zaštitnicu roda hrišćanskog, koja svojim molitvama umilostivljava Boga prema grešnima.

Bezbroj puta pokazala se pomoć Presvete Bogorodice kako pojedincima tako i narodima, kako u miru tako i u ratu, kako u monaškim pustinjama tako i u mnogoljudnim gradovima.

Pećka Patrijaršija proslavlja Pokrov Presvete Bogorodice kao svoju slavu.

Vjeruje se da Bogorodica i dalje drži ovaj pokrov iznad nas i štiti nas od zla.

U srpskom narodu ovaj dan naročito slave žene - poste i vjeruju da će lakše da rađaju i podižu djecu.

Kako Pokrov Presvete Bogorodice spada u ženske praznike, vjeruje se da će Bogorodica ženama uslišiti želju koju požele na ovaj veliki dan.

Običaj kaže da žene koje nisu rađale, treba da na ovaj veliki praznik zapale svijeću, pomole se i poste. Praznik poštuju svi, a žene, po običajnom kalendaru, danas ne bi trebalo da rade bilo kakve teške fizičke poslove. Mlade žene se naročito mole Bogorodici, zaštitnici svih žena, a posebno porodilja i majki.

Brojni su i vašari na ovaj dan.