Srpska pravoslavna crkva (SPC) danas proslavlja svetog Andreja, prvog sljedbenika i prvog apostola Hristovog, zbog čega je nazvan Prvozvani. Postradao je na krstu, u 62. godini, zbog odanosti novozavjetnoj vjeri.

Sveti Andrej bio je stariji brat Svetog apostola Petra i učenik Svetog Jovana Krstitelja.

Bio je apostol Carigrada i Rusije, patron Ruskog carstva i carske porodice Romanovih.

Jevanđelje je propovijedao u Vizantiji i Trakiji, u dunavskim zemljama, oko Crnog mora, u Epiru, Grčkoj i Peloponezu, gdje je stradao.

Svojim čudesnim moćima iscijelio je mnoge bolesne, koji su često potom prihvatali hrišćanstvo. Između ostalih, iscijelio je ženu carskog namjesnika u gradu Patri, koju je podigao iz postelje, te je i ona prihvatila hrišćansku vjeru.

Silno se razgnjevio zbog toga namjesnik Eteata i naredio da svetog Andreja razapnu na krstu sa kosim kracima i izbode kopljima, što i bilo učinjeno.

Ali ni tada nije odustao sveti Andrej, već je tako ranjen i izmučen i sa krsta dijelio narodu korisne pouke, propovijedavši hrišćansku vjeru.

Usrdno se moleći Bogu, svoju dušu mu je predao u 62. godini života. Kako je za života iscjeljivao uboge i bolesne, tako je nastavljeno i nakon njegove smrti djelovanje njegovih čudesnih moštiju.

Po krstu na kojem je razapet i danas se kosi krst zove Andrejin.

Slavi se kao krsna slava, zbog Božićnjeg posta uvijek sa posnom trpezom.

Svetog Andreja Prvozvanog kao svog zaštitnika proslavlja i Kraljevski dvor Karađorđevića.