Već je ranije donesena odluka o “minimalcu” od 1.200 maraka u Federaciji BiH, pa i to ide u prilog određenim branšama u kojima su plate bile ispod toga. Ipak, Večernjakovi sagovornici kažu kako su u ugostiteljstvu, prerađivačkoj industriji i u uslužnim djelatnostima plate već rasle, ali na “drugi način”.

– Nešto ide na banku, nešto ide “na ruke”, međutim, nisu to više iznosi kao prije, kad se sve davalo “na ruke”. I u ovom lancu treba svakoga razumjeti. Inflacija je rasla, ja dobivam veću platu, a za nju manje mogu kupiti nego prije nekoliko godina, moj šef više zarađuje, a sve plati skuplje u restoranu nego prije nekoliko godina. Svega tu ima, međutim, dobro je da se zakonski neke stvari uređuju – priča radnik jednog restorana u BiH.

Jedan od poslodavaca ističe da se i politika osvijestila jer konačno razmišlja o tome da privredu treba rasteretiti, ali kaže i da su se preduzetnici probudili svjesni da nema radnika do radnika iz BiH, samo ih treba platiti i poštovati.

Federacija dugoročno dobija
Forbes je analizirao situaciju u oba entiteta te se čini da je situacija u Federaciji dugoročno bolja nego u Srpskoj, međutim, Srpska ima veću minimalnu platu trenutno nego Federacija. U Federaciji ona iznosi 619 maraka i rasla je simbolično, tek za 3,8 odsto, dok je u Srpskoj ona 900 maraka i značajno je rasla u odnosu na prethodnu godinu, za 20 odsto.

– Usvajanje zakona o obaveznim minimalnim primanjima u Federaciji povećalo bi primanja u ugostiteljstvu, djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikla, prerađivačkoj industriji, umjetnosti, zabavi i rekreaciji. Do rasta primanja došlo bi i kod radnika u administraciji i pomoćnim uslužnim djelatnostima te kod onih koji se bave poslovanjem nekretninama. S druge strane, u Republici Srpskoj sindikat traži minimalac od 1.050 KM, čemu se poslovna zajednica protivi. Izvjesno je da će posljednju riječ dati Vlada RS – stoji u Forbesovoj analizi.

Iako politička situacija u BiH nikad nije stabilna, ako govorimo o Federaciji, očigledno ova vlast nekako bolje balansira i odgovornije se ponaša prema građanima pa se zato i traže načini da se olakša stanovništvu u kriznim vremenima.

Ministarstvo financija FBiH na čelu s Tonijem Kraljevićem cijelu je godinu pripremalo set fiskalnih zakona s tri cilja – poboljšanjem standarda radnika, rasterećenjem privrednika te zadržavanjem fiskalne politike. Zanimljivo je i da su neki političari pogrešno procijenili situaciju pa, kad su vidjeli da se nikakve uredbe ne donose, počeli “prati ruke” i spominjati da nema ni traga Kraljevićevim informacijama, pa je pitanje hoće li mu čestitati sada kad je očigledno napravljen neki posao.

Takođe, Kraljevićevo ministarstvo proguralo je i prijedlog pomoći radnicima u maksimalnom iznosu od .768 maraka u šest tranši, i to nakon što je dodijeljen prvi iznos pomoći. Vlada Federacije je prvu uredbu o isplati pomoći od poslodavaca usvojila krajem prošle godine, tako da poslodavci nemaju obvezu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa na spomenuti iznos koji će isplatiti radnicima, pa je takva odluka naišla na odobravanje svih aktera privrede u entitetu. I tada je Kraljevićevo ministarstvo komuniciralo s javnošću da ta mjera nije otok sam za sebe, već je treba posmatrati u širim razmjerama odluka koje provodi Vlada Federacije ili kao dio seta fiskalnih mjera.

Naglasak na proizvodnji
A sve se radi pod budnim okom, a i sa “zelenim svjetlom” premijera Nermina Nikšića koji u odnosu na prvi premijerski mandat, koji je dosta trošio na politička prepucavanja, sada fokus usmjerava na konkretne mjere koje mogu pokrenuti ovu državu. Još je u ljeto prošle godine predstavnicima MMF-a govorio da Vlada radi na povećanju plata i rasterećenju privrede kako bi radnici osjetili barem neka poboljšanja, a sada se pokazuje na djelu ono što se govorilo.

Prije nekoliko dana s predstavnicima MMF govorio je upravo o tome, kao i drugim temama, a fokus je bio i na većoj proizvodnji koja bi potakla brži rast. Neke stvari ipak se kreću nabolje, a radnici očekuju da će takve učinke što prije osjetiti, piše Večernji list.