BANJALUKA, SARAJEVO - EU očekuje od BiH da se uskladi s politikom restriktivnih mjera, uključujući i uvođenje sankcija Rusiji, rečeno je "Nezavisnim" u Kancelariji EU u Sarajevu.

Kako nam je rekao Ferdinand Kenig, portparol evropske kancelarije u Sarajevu, BiH u potpunosti poštuje spoljnu politiku EU, ali kada su sankcije u pitanju, to nije slučaj.

"Usklađenost sa sankcijama EU je i dalje predmet političkog osporavanja, što je uzrokovalo značajne smetnje u njihovom sprovođenju, uključujući neuvođenje zabrane letova iz Rusije ili za emitovanje medija pod pokroviteljstvom ruske države", kazao nam je on.

Kenig je podsjetio na posjetu BiH Ursule fon der Lajen, predsjednice Evropske komisije, tokom koje je pozdravila stopostotnu usklađenost BiH sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

"To znači da je BiH u potpunosti saglasna sa stavovima EU tokom glasanja u UN, na primjer u Generalnoj skupštini UN, odlukama Savjeta za spoljne poslove EU i zajedničkim izjavama visokog predstavnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku EU i država članica EU", naglasio je on.

BiH je, kao zemlja na putu ka članstvu u EU, obavezna da uskladi svoju politiku s politikom EU, što je napomenuo i Kenig.

"EU očekuje od BiH, kao zemlje kandidata, da osigura puno sprovođenje restriktivnih mjera EU. Takođe, potrebno je da BiH uloži dodatne napore na zatvaranju svog prostora za strani uticaj i manipulaciju informacijama, te da pristupi više međunarodnih ugovora i režima, kao što su režimi kontrole naoružanja", rekao nam je on.

Iako BiH formalno ne primjenjuje restriktivne mjere EU prema ruskim državljanima, organi BiH su vraćali s granice državljane Rusije koji se nalazi na listi evropskih sankcija.

Primjera radi, s bh. granice je prije nekoliko godina vraćen Zahar Prilepin, ruski umjetnik, zbog učešća u oružanim formacijama u Dombasu.

U Graničnoj policiji BiH kažu da je do kraja 2022. godine bilo evidentiran ulazak ukupno 2.598 državljana Ruske Federacije, od čega na ulasku u BiH 1.654, a na izlasku iz BiH 944, i ističu da je u tom periodu odbijen ulazak za 24 ruska državljanina.

Sve države koje su u ugovornoj obavezi sa EU automatski se priključuju restriktivnim mjerama koje EU donosi.

Primjera radi, to je bio slučaj i u posljednjoj odluci od 29. januara u vezi sa stanjem ljudskih prava u Rusiji. Na kraju odluke je napisano da se zemlje kandidati Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Ukrajina, Moldavija i BiH, zemlje Evropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (EFTA) Lihtenštajn i Norveška, kao i članovi Evropskog ekonomskog područja, usaglašavaju s ovom odlukom Evropskog savjeta.

"Svaka od ovih zemalja će osigurati da se njihove nacionalne politike povinuju ovoj odluci", naglašeno je.

BiH, kao i Srbija, još se ne priključuju restriktivnim mjerama EU protiv Rusije, a kao opravdanje Vlada Srbije ističe da je ta zemlja u procesu pristupanja EU i da, dok ne postane punopravna članica, ima vremena da se usaglasi sa svim odredbama EU.

Sličnu formulaciju, mada u malo drugačijem kontekstu, koriste zemlje članice EU kada odgađaju primjenu nekih obavezujućih odluka EU.

Primjera radi, zemlje članice EU su u obavezi da prihvate evro kao svoju valutu, ali s obzirom na to da ne postoje rokovi do kada to mora biti sprovedeno, formalno objašnjenje je da su zemlje u procesu usaglašavanja ekonomskih i pravnih kriterijuma.