Srpska želi da bude u društvu velikih država. Velikih po prostranstvu, broju stanovnika, razvijenoj ekonomiji.

Ukratko – želi u nekom formatu da bude prisutna u organizaciji BRIKS. Ustav joj daje tu mogućnost.

Potrebno je da Parlament BiH da saglasnost.

- Mi ćemo od Parlamenta BiH zatražiti tu saglasnost, kako bi mogli aplicirati za neke od oblika organizacije koja se zove BRIKS. Hoću da kažem da BRIKS nije antiogranizacija. Nije uperen ni protiv koga, ni protiv EU, ili bilo koje druge asocijacije i zemlje - jasan je Dodik.

BiH bi trebala biti u Evropskoj uniji, ali to ne isključuje saradnju s BRIKS-om koji otvara mogućnost uspostavljanja novih veza i ekonomske saradnje, ističe srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović.

Iz tih razloga je, kaže, pozdravljeno prisustvo predsjednika Dodika na Samitu u Kazanju.

- To su mnogoljudne zemlje sa velikim ekonomskim potencijalom, sa velikmi finansijskim resursima i mogućnostima da udružite te snage i onda to predstavlja ozbiljnu priču. Podržavam činjenicu i smatram da trebamo biti prisutni svuda. Gdje god možemo da vidimo neku ekonomsku korist ili da nađemo jednog partnera u okviru neke grupacije sa kojim ćemo moći nešto dobro da realizujemo - ja sam za to. Dakle, ne treba sami sebe da isključujemo - rekla je Cvijanović.

Vrlo je važno postati dio globalnog ekonomskog projekta kakav je BRIKS, ističe SNSD-ov poslanik u Predstavničkom domu BiH Milorad Kojić.

Ipak, nije optimista da će ovaj posao ići lako. Vjeruje da će u Federaciji BiH smatrati da tako nešto Republici Srpskoj ne treba dozvoliti.

- Bojim se da generalno Bošnjaci neće pristati na takvu priču, ali evo ako ne pristaju na takvu priču, zašto ne pristanu na priču da BiH uđe u zemlje BRIKS-a i da na taj način jačamo ekonomsku stabilnost - naveo je Kojić.

Da će teško biti obezbijediti većinu glasova "ZA" u Predstavničkom domu, stava je i Milan Petković, poslanik Ujedinjene Srpske u Predstavničkom domu PS BiH.

Prije svega zbog bošnjačkih stranaka, koje svako članstvo Srpske tumače kao neku vrstu njene samostalnosti i državotvornosti.

- Sve ono što dolazi i sve što je dobro kao inicijativa iz Republike Srpske ona se nekako blokira, jer Bošnjaci smatraju da bi dali Republici Srpskoj time na značaju. Tako da nisam optimista što se toga tiče. Međutim, mi ne trebamo odustati od te ideje, i treba sigurno ona da se zastupa - istakao je Petković.

Za njeno zastupanje nije i PDP-ov Branislav Borenović. Nema ništa protiv razgovora sa svima, ali prednost daje Evropskoj uniji.

Viziju o budućnosti Srpske u društvu zemalja BRIKS-a, smatra nemogućom.

- Da, to je nešto što se apsolutno ne može desiti, jer naša je budućnost u ovom regionu, u integracijama sa EU, zato što sa ovim regionom i EU ostvarujemo ekonomske partnerske odnose - stava je Borenović.

Milorad Dodik, predsjednik Srpske naglašava da BRIKS nije asocijacija koja bi uticala na to da se prilagodi unutrašnji sistem zemalja članica, nego ih, kako pojašnjava, prihvata onakve kakve jesu i to je pravo mjesto za nas.

- Treba da pokušamo da radimo s njima. On nije zamjenska platforma za EU. Samo zlonamjerni mogu da to povezuju na taj način - kazao je Dodik.

Posljednji Samit u Kazanju, kao najvažniji multilateralni događaj ove godine u svijetu, smatraju stručnjaci, stavio je tačku na unipolarni svjetski poredak ali i na priču o izolaciji Rusije.

Globalna većina podržava izgradnju multipolarnog poretka.

- Republika Srpska će i u budućnosti biti važan element izgradnje tog multiplarnog poretka. To je važno upravo zbog činjenice da u ovom poretku koji je bio do sada, a koji slabi, a to je unipolarni poredak predvođen SAD, da je u tom poretku Republika Srpska bila uvijek ugnjetavana - navodi Aleksandar Mitić, naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu iz Beograda.

Bio je ovo, kaže Mitić, najznačajniji samit BRIKS-a u njegovoj istoriji.

Zato je izuzetno važan boravak predsjednika Srpske Milorada Dodika u Kazanju i uloga posmatrača koju je Srpska na ovom samitu imala.