Prema analizama evropskih stručnjaka ovogodišnja žetva pšenice u EU dosegnuće tek 116,50 miliona tona, što je za 5,8 miliona tona manje od prošlogodišnjeg broja i najniži nivo od 2018. godine. Očekivani pad proizvodnje pripisuje se nižim prinosima žitarica u vodećim zemljama proizvođačima, Francuskoj i Njemačkoj. 

Ministarstvo poljoprivrede Francuske smanjilo je prognozu žetve pšenice na najniži nivo i do početka avgusta požnjeveno je 88 odsto površine, što zaostaje za prosječnim tempom u posljednjih pet godina.

Kiša je takođe odgodila žetvu u Njemačkoj i prema tamošnjem Saveznom uredu za statistiku rod pšenice mogao bi da dosegne 19,7 miliona tona, što je ispod 21,5 milion tona požnjevenih lani.

Pitali smo domaće stručnjake na koji način se manjak pšenice u vodećim zemljama EU može odraziti na džepove potrošača u Srpskoj. 

Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Saša Lalić kaže za “Glas” da tanki prinosi pšenice u navedenim zemljama EU ne bi trebalo da imaju uticaj na tržište Srpske i BiH.

- Najviše pšenice uvozimo iz Srbije i Mađarske, a oni prema svim informacijama imaju zadovoljavajući rod i dovoljno robe na lageru. Takođe ove godine i naši proizvođači su imali i te kao bolje prinose u odnosu na ranije godine, a i kvalitet je značajno bolji te su s tim u vezi i otkupljene količine znatno veće te smatram da ne treba da bude bojazni od poskupljenja. Da li će to dugoročno imati neki uticaj, vidjećemo, jer je globalna, tržišna, ekonomska i politička previranja u svijetu teško predvidjeti - rekao je Lalić i dodao da treba vidjeti šta će biti sa pšenicom iz Rusije i Ukrajine koje značajno diktiraju cijene na globalnom nivou. 

Predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš podsjeća da je pšenica berzanska roba i da su bilo kakve prognoze nezahvalne. 

- U to smo se uvjerili u prethodnom periodu. Kada smo očekivali da cijena pšenice bude relativno niska, došlo je do poskupljenja. Međutim Srbija je imala dobru žetvu i kvalitet, a od njih mahom uvozimo, tako da smatram da će naše tržište zadržati stabilnost. Zbog toga ne očekujem drastične promjene. Vjerujem da brašno i pekarski proizvodi u Srpskoj neće poskupjeti u narednim mjesecima - kazao je Pelemiš. 

Dodalo je da domaći pekari za brašno izdvajaju od 64 do 70 feninga po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta.

- Ne stvaramo velike zalihe jer nema potrebe za tim. Takve cijene imamo već neko vrijeme i snabdijevamo se količinama koje su potrebne za dva do tri mjeseca - istakao je Pelemiš. 

Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da se svaka promjena na berzi može odraziti na domaće tržište, navodeći da trenutna kretanja na Novosadskoj berzi ukazuju na stabilnost.

- Problem može nastati ako Srbija krene izvoziti žito u Egipat, jer će to vjerovatno na domaćem tržištu poskupjeti pšenicu, što bi se odrazilo na rast cijena brašna. Što se tiče berze u Budimpešti ima naznaka da dolazi do rasta cijena, ali to nije drastično. Tona pšenice u Mađarskoj košta od 200 do 260 evra, dok u Srbiji te cijene idu od 175 do 180 evra, ali je kvalitet mnogo lošiji. Naša domaća nije za mlinsku industriju, mahom je stočna i na nju ne možemo računati - dodao je Kos i naglasio da cijene brašna u Srpskoj nisu mijenjane gotovo godinu i da su trenutno stabilne. 

DOBRA ZARADA

Saša Lalić kaže da su domaći proizvođači koji su imali prinose od pet i više tona po hektar ove godine ostvarili solidnu zaradu. 

- Kada se sabere otkupna cijena pšenice koja je ove godine plaćana u Srpskoj, podrška resornog ministarstva i lokalnih zajednica smatram da proizvođači mogu biti zadovoljni. Toplotni talasi, koji nikada nisu bili duži, na sreću nisu uticali na prinose pšenice, ali na kukuruz sigurno hoće, zbog čega stalno apelujemo na ratare da iskoriste značajnu podršku ministarstva za navodnjavanje, ali i osiguranje usjeva - naglasio je Lalić.