Jesu li nadležni u BiH posustali u suzbijanju crnog tržišta duvana?
U razmaku od samo tri dana, hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) presreo je i uhapsio dvije grupe osumnjičenih švercera rezanog duvana, što dokazuje da crno tržište ovih proizvoda nije samo problem unutar granica BiH, već i u drugim zemljama u regiji i zato je njegovo rješavanje još kompleksnije od onoga kako to može izgledati sa strane.
Stoga je potrebna odlučnija borba bh. nadležnih institucija na suzbijanju ovog problema, ali i jača saradnja sa zemljama u regionu.
Kada je riječ o primjerima iz Hrvatske, u prvom slučaju USKOK je pokrenuo istragu protiv devetorice osumnjičenih da su u sastavu zločinačkog udruženja uvezli u Hrvatsku više od nevjerovatnih 80 tona duvana i oštetili državni budžet za više od devet miliona evra neplaćenih akciza.
Policija precizira da su osumnjičeni, od januara do jula ove godine, uvezli iz Slovačke, preko Mađarske, u Hrvatsku najmanje 81.510 kilograma duvana, nakon čega su obradili i prodali najmanje 62.987 kilograma duvana, čime su ostvarili protivpravnu imovinsku korist od najmanje 1,2 miliona evra, a koje su međusobno podijelili.
U drugom slučaju, zaplijenjeno je 245 kilograma sitno rezanog duvana. Pretragom automobila osumnjičenih švercera, kako su saopštili iz policije, pronađeno je i oduzeto 25 PVC vreća s ukupno 245 kilograma sitno rezanog duvana bez nadzornih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske. Iz policije su dodali da je daljim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno kako je dvojac iz Virovitice u više navrata pedesetšestogodišnjaku neovlašteno preprodavao duvan.
Važno je napomenuti da ovo nisu jedine zapljene koje su realizovane u Republici Hrvatskoj u recentnijem periodu.
U proteklim godinama agencije za sprovođenje zakona BiH brojnim akcijama i zapljenama, napravile su značajne pomake koji se vide, ali tržište duvana i duvanskih proizvoda se i dalje suočava s izazovima ilegalne trgovine.
Dakle, svakim smanjivanjem zapljena i akcija, crno tržište se automatski eksponencijalno povećava. Zato smo provjerili - jesu li nadležni u BiH posustali u suzbijanju crnog tržišta duvana?
Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, poručuje da, shodno Programu rada UIO i Upravnog odbora (UO) UIO za 2024. godinu, ali i prethodnim programima rada UIO, Sektor za sprovođenje propisa kontinuirano sprovodi aktivnosti u oblasti identifikacije i eliminacije svih oblika nezakonitog obavljanja djelatnosti usmjerene u pravcu suzbijanja krijumčarenja, sive ekonomije i poreske evazije.
"U okviru ovih aktivnosti provodi se nadzor nad primjenom propisa iz oblasti indirektnih poreza u cilju otkrivanja, istraživanja i procesuiranja prekršaja i krivičnih djela, posebno na suzbijanju nelegalnog prometa robe bez porijekla na teritoriji BiH, sa posebnim akcentom na nedozvoljeni promet akciznih proizvoda, prvenstveno duhana i duhanskih prerađevina, što između ostalog, predstavlja i jedan od prioriteta u našem radu, na način da se samostalno u okviru redovnih aktivnosti ili u suradnji sa drugim agencijama za provođenje zakona provode operativne akcije na teritoriji cijele države", navodi Kovačević.
Tu spadaju, kako je dodao, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Granična policija BiH, entitetski MUP-ovi, Policija Brčko distrikta te drugi organi.
"Značajno je spomenuti da, pored suradnje sa ostalim agencijama za provođenje zakona u zemlji, Sektor za provođenje propisa ostvaruje i kvalitetnu suradnju sa partnerskim agencijama iz regiona kroz pružanje informacija, kako o nelegalnom prometovanju duhana i duhanskih prerađevina, rutama kretanja krijumčarene robe, tako i o nelegalnom djelovanju lica i grupa", kaže Kovačević za "Nezavisne novine".
Kovačević potvrđuje da je konstantno povećanje poreskog opterećenja duvana i duvanskih proizvoda u BiH od 2009. do 2019. godine rezultiralo stalnim rastom maloprodajnih cijena cigareta i duvana za motanje i pušenje.
"Tako je nagli rast cijena na tržištu doveo i do opredjeljenja pušača da potraže nelegalne proizvode", kaže Kovačević za "Nezavisne novine".
UIO je, dodaje, u toku 2009. godine izdao nešto više od 534,8 miliona komada akciznih markica za obilježavanje duvana i duvanskih prerađevina, dok je 2020. godine ukupno izdao 184,9 miliona komada akciznih markica.
"To je podatak koji ukazuje na veliko smanjenje broja izdanih akciznih markica u pomenutom periodu, a da pri tome nije došlo do značajnog smanjenja broja pušača u BiH. Iskustva u svijetu su pokazala da, ukoliko jedna država u vremenskom intervalu od samo nekoliko godina naglo podiže porezna opterećenja na određene proizvode, to neminovno vodi u rast crnog tržišta, što je bio slučaj i u BiH", napominje Kovačević.
Kako dodaje, od početka 2020. godine desilo se nekoliko stvari koje su značajno uticale na smanjenje crnog tržišta duvana i duvanskih prerađevina u BiH, pa tako navodi da Upravni odbor UIO od 2020. do 2024. godine više nije podizao iznos posebne akcize na cigarete, već je ona ostala na nivou 2019. godine.
"Kontrolnim aktivnostima na terenu ovlašteni službenici UIO su u suradnji sa drugim agencijama za provođenje propisa u BiH oduzeli značajne količine duhana i duhanskih prerađevina koje su se prodavale na crnom tržištu u BiH, što je uticalo na presijecanje lanaca šverca i značajno manju količinu ovih akciznih proizvoda na crnom tržištu. To je posljedično uticalo na povećanje cijene cigareta i duhana na crnom tržištu i približavanje cijeni ovih proizvoda na legalnom tržištu, što je bilo odlučujuće da se pušači počnu više okretati konzumaciji legalnih proizvoda za koje se zna porijeklo, sastav i koji su prošli određene kontrolne mehanizme", kaže Kovačević.
Prema njegovim riječima, u BiH se od 2020. godine smanjuje crno tržište duvana i duvanskih prerađevina, o čemu govore i podaci da je UIO povećao broj izdatih akciznih markica za obilježavanje ovih proizvoda sa 184,9 miliona komada u 2020. godini na 270,2 miliona komada u 2023. godini. Trend rasta broja izdatih akciznih markica, dodaje Kovačević, nastavljen je i u 2024. godini.
Franka Vican Bošković, portparolka Granične policije (GP) BiH, uvjerava da GP BiH kontinuirano radi na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, kao i na presijecanju lanca krijumčarenja cigareta i duvanskih proizvoda te odlično sarađuje sa svim policijskim agencijama i UIO BiH.
"U prvih šest mjeseci 2024. godine, Granična policija BiH ukupno je zaplijenila i privremeno oduzela 1.360 paklica cigareta bez akcizne markice, ukupne procijenjene vrijednosti 5.440 KM i 70 kg rezanog duhana", navodi Vican Boškovićeva u izjavi za "Nezavisne novine".
Treba podsjetiti i da, prema istraživanju agencije IPSOS iz decembra 2023. godine, ilegalna potrošnja duvanskih proizvoda u BiH iznosi 35 odsto.
Volumen ilegalnih cigareta, podsjetimo, porastao je više od četiri puta u prethodnoj godini te su to najčešće cigarete koje dolaze s markicama iz Kosova ili potpuno bez poreskih markica. Prosječna cijena ilegalnih cigareta približava se cijeni legalnih te za sada iznosi 4,3 KM po paklici, što nije drastična razlika u odnosu na proizvode u regularnoj prodaji.
Potrošnja ilegalnog rezanog duvana takođe predstavlja veliki izazov, čineći 30,9 odsto ukupne potrošnje duvanskih proizvoda. Iako je ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duvana u 2023. godini smanjena za 11 odsto u odnosu na 2022. godinu, i dalje je to značajno više u poređenju s prethodnim godinama. Prema udjelu među pušačima, čak 97 odsto njih se odlučuje za ilegalni rezani duvan.
Svi ovi proizvodi, naročito rezani duvan, najčešće se nabavljaju na pijacama, kod uličnih prodavača, "poznanika", ali i online kanala, što je posebno bilo izraženo tokom pandemije virusa korona.
Podsjećanja radi, Regionalna konferencija o inovativnim pristupima za suzbijanje nelegalne trgovine, održana je od 16. do 18. oktobra 2023. godine u Herceg Novom. Tada su predstavnici Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije razgovarali o tome kako poboljšati saradnju u cilju suzbijanja nezakonite trgovine.
Kao cilj istakli su razmjenu informacija i najboljih praksi u sprovođenju i koordinaciji nadzora, dosadašnjim iskustvima međudržavne saradnje, kao i definisanje narednih koraka u zajedničkoj borbi protiv nelegalne trgovine u regiji.