Pivopije bi mogle da ozbiljno osjete klimatske promjene zbog smanjenih prinosa hmelja i odgovarajuće kiseline, upozoravaju neki klimatolozi.

Klimatske promjene će u predstojećim godinama sve više uticati na posao uzgajivača hmelja u glavnim evropskim regijama, u kojima raste ova biljka penjačica iz porodice konopljarki, ključna za pivarstvo - pokazuju istraživanja.

I količina ubranog hmelja i sadržaj alfa kiseline, ključnih za gorak okus piva, biće u prosjeku znatno manji nego u prošlosti.

Međunarodni tim koji je proveo studiju, objavljenu u časopisu "Nejčer komunikejšns", pozvao je na "hitne mjere prilagođavanja".

Stručnjaci smatraju da će za uzgoj biti potrebne veće površine.

Oni su proučavali pet područja uzgoja hmelja, među kojima su tri grada u južnoj Njemačkoj te dvije regije u Češkoj i Sloveniji.

Istraživači očekuju za trećinu manje količine alfa kiseline po hektaru obrađenih površina u periodu 2021. do 2050. u poređenju sa prinosima od 1989. do 2018. godine.

U Halertau, najvažnijem evropskom području za uzgoj hmelja, očekuje se da će nivoi kiseline pasti za gotovo 40 odsto.

Naučnici takav razvoj situacije pripisuju sve većim temperaturnim vrijednostima i manjku padavina.

Tomas Raiser, direktor najvećeg svjetskog trgovca hmeljem "Bart-Has", međutim, vjeruje da će nove sorte i metode uzgoja omogućiti održanje konkurentnosti uzgoja hmelja u južnoj Njemačkoj.