Prema riječima Asmira Lišančića, predsjednika Udruženja "Sana med" iz Sanskog Mosta, prinosi meda po jednoj košnici u prosjeku se kreću oko pet kilograma, što je daleko od optimalnog, pa se na tržištu ove godine mogu očekivati male količine. "Ono što je karakteristično za ovu godinu jesu neobične vremenske prilike, jer je sve bilo preuranjeno. Dovoljno je da kažem da je bagrem procvjetao početkom aprila, kada su pčele još bile nespremne i da je sezona bagrema kratko trajala. Pčele su imale vremena da unesu tek toliko da mogu preživjeti", objašnjava Lišančić.

Dodaje kako se slična situacija ponovila i sa cvjetanjem ostalih medonosnih biljaka, da su kiše pokvarile u značajnoj mjeri ispašu, a potom je uslijedila dugotrajna suša.

"Generalno, sezona je bila vrlo loša, možda je bilo nekih džepova gdje su pojedini pčelari ostvarili bolje prinose, ali su takvi rijetki. Sada nam slijedi borba da očuvamo pčelinja društva i prehranimo ih tokom predstojeće jeseni i zime", objašnjava Lišančić.

Zbog ovakve situacije u narednom periodu može se očekivati rast cijena meda na tržištu, s obzirom na to da su cijene repromaterijala i preparata u porastu, pa se pčelarima ne isplati prodavati med ispod ove cijene.

Predsjednik Udruženja pčelara "Bihać" iz istoimenog grada Elvir Šehić ističe kako je fokus svih pčelara sada da sačuvaju pčelinja društva.

"Godina je bila takva da su u opasnost, zbog nedostatka hrane, došle pčelinje zajednice. Svi su situaciju shvatili ozbiljno, pčele su se prehranjivale i vrlo je malo pčelara koji će uspjeti izvrcati veće količine meda. Klimatske promjene su takve da biljke cvjetaju po mjesec i više dana ranije nego što bi trebalo, a pčele se u takvoj situaciji nikako ne snalaze", kazao je Šehić, dodajući kako zbog svega pčelarstvo dolazi u vrlo tešku situaciju.

Na području Unsko-sanskog kantona ima oko 700 pčelara, ali se zbog svih problema koji prate ovu vrstu proizvodnje taj broj neprestano smanjuje.

"Pozitivno jeste što su proizvođači meda i ove godine uvršteni u sistem poticaja, ali nismo zadovoljni raspodjelom sredstava, jer pčelari dobijaju mrvice. Svi moraju shvatiti koliki značaj pčelarstvo i pčele imaju kada se radi o ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, jer bez pčela nema oprašivanja biljaka, nema voćarstva i ostalih agrarnih djelatnosti", ističe Šehić.