Prvenstveni cilj tog plana, kada ga je predstavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, je prilagođavanje zemalja regiona uslovima koji vladaju na Zajedničkom evropskom tržištu i da bi zemlje regiona postepeno mogle da uđu u neke segmente najvećeg ekonomskog tržišnog prostora na svijetu.

Radi se o ekonomskom prostoru kojim godišnje prođe oko 15.000 milijardi evra vrijednosti u robi i uslugama, pa nije čudno da najveće svjetske ekonomije, uključujući SAD, Kinu i Japan, žele da imaju pristup ovom području. Prema procjenama stručnjaka, bruto domaći proizvod zemalja regiona mogao bi da poraste u prosjeku za jednu trećinu ako bi region bio dio ovog tržišta.

Evropska unija je radila procjenu za zajedničko regionalno tržište, predstavljeno 2020. godine, kao prvi korak ka ulasku u veće evropsko tržište, prema kojoj bi zemlje regiona imale veći bruto domaći proizvod u prosjeku za 10 odsto ako bi zemlje uspjele da se dogovore o uklanjanju barijera slobodnoj trgovini. Zajedničko balkansko tržište koncipirano je po uzoru na evropsko, a uključivalo bi "četiri slobode": slobodno kretanje robe, ljudi, usluga i kapitala. Zasad je postignut određeni napredak, ali problem je i dalje u nepovjerenju pojedinih zemalja u regionu prema Srbiji, koja je uz Albaniju i Sjevernu Makedoniju pokrenula sličnu inicijativu - "Otvoreni Balkan", ali koja nije direktno vezana za EU.

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, koja je među prvima zagovarala da zemlje regiona budu integrisane u evropsko tržište kao pripremni korak za punopravno članstvo, kaže da je ovaj plan poštena ponuda EU prema regionu te da ne očekuje da će Brisel ponuditi neke drugačije ili dodatne benefite.

On predviđa da će svaka zemlja u zamjenu za reforme u skladu sa vlastitim zaslugama bez mogućnosti da susjedi ulože veto moći da profitira od dijelova Zajedničkog tržišta EU.

"Ono što su steroidi za tijelo, Zajedničko evropsko tržište je za ekonomiju ovih zemalja", rekao je on.

U Evropskoj komisiji kažu da se plan sastoji od četiri stuba, od kojih je prvi ekonomska integracija regiona prije pristupa Zajedničkom evropskom tržištu. Ovo se odnosi na inicijativu zajedničko regionalno tržište zapadnog Balkana, o kojem smo govorili. U Komisiji kažu da su spremni da za početak regionu ponude pristup u sedam sektora evropske ekonomije, što se odnosi na drugi stub.

Treći stub je najsporniji za balkanske političke elite i odnosi se na sprovođenje reformi. U EU, naime, objašnjavaju da je uslov za pristup zemalja regiona evropskom tržištu sprovođenje reformi koje se odnose na ispunjavanje kopenhaških kriterijuma. U EU smatraju da bi se jačanjem vladavine prava stvorila osnova za izjednačen pristup svih privrednih subjekata, što je osnovni uslov za fer tržišnu konkurenciju. Osim toga, od BiH će biti traženo da radi više na poboljšanju infrastrukture, a posebno u oblasti digitalizacije.

Tek četvrti korak se odnosi na šest milijardi evra o kojima je bilo riječi u BiH proteklih dana, odnosno prvu tranšu u vrijednosti od 70 miliona evra.