U prevodu, na devet građana BiH koji su odlučili da mogu bez bh. papira došao je jedan stranac kome su ti dokumenti trebali.

Razlozi odlaska iz BiH najčešće su bolji radni i životni uslovi, olakšana putovanja, studiranje u inostranstvu, ali i zahtjevi države u koju se odlazi da se odreknete državljanstva, jer ona ne dozvoljava da njihovo bude izdato kao dvojno, kakvo je na primjer državljanstvo BiH.

Samo u posljednje tri godine bh. državljanstva odreklo se 9.000 građana.

S druge strane, pojašnjavaju upućeni u ovu problematiku, razlozi stranaca da dođu u BiH te uzmu ovdašnje papire mogu biti stupanje u brak, posao i drugo.

"Mi smo emigraciono područje jer bi u suprotnom mnogo više ljudi zatražilo dokumente BiH", počinje svoj komentar na ovu temu demograf Aleksandar Čavić.

Ipak, prema njegovim riječima, broj onih koji su se odrekli državljanstva BiH daleko je manji od ukupnog broja onih koji su se zaista odselili iz BiH.

Podsjeća da građani koji se odreknu bh. državljanstva zbog papira države u koju odlaze mogu u svakom trenutku opet zatražiti državljanstvo BiH jer na to imaju pravo po rođenju, školovanju i slično.

"Ljudima je bolje da imaju veći broj državljanstava, ali su bile komplikovane procedure u obraćanju, pa ako se to pojednostavi sigurno je da će to pomoći u narednom periodu", kazao je Čavić za "Nezavisne novine".

Dalje pojašnjava da niko od 11.190 osoba koje su u prethodnih 25 godina zatražile državljanstvo BiH nije neko ko je već imao bh. papire, jer su procedure za vraćanje u državljanstvo BiH drugačije od zahtjeva za sticanje državljanstva BiH.

"Radi se klasičan upis u knjigu državljana po statusu rođenja i slično", kaže Čavić.

Ako se nakratko odvojimo od brojki koje se tiču migracija u BiH i iz nje, ovaj demograf tvrdi da ćemo tek tada spoznati da BiH u demografskom smislu ne radi ništa na očuvanju svoje populacije.

"Problem je što smo izgubili reproduktivnu i radnu esenciju, nalazimo se u nepovoljnom položaju, a ništa ne radimo da upravljamo procesima. Mi prosto posmatramo te procese u smislu da ako se nešto namjesti, dobro je", dodaje Čavić.

I ekonomista Slaviša Raković ističe da brojke kojima barataju nadležni nisu konačne jer BiH sa određenim brojem država ima potpisane sporazume o međusobnom priznavanju dvostrukog državljanstva.

"Brojevi su sigurno veći. Tu treba imati u vidu da veliki broj državljana BiH ostvaruje državljanstvo u Srbiji i Hrvatskoj, tako da mi ne znamo koliko tih ljudi trenutno boravi na prostoru BiH, a koliko njih u stvari živi u susjednim zemljama", naglašava Raković za "Nezavisne", dodajući da bar četvorostruko više ljudi iz BiH od ovih zvaničnih brojki boravi što privremeno, što zastalno vani.

Upravo zbog činjenice da je broj odlazaka iz BiH enorman, Raković smatra i da je brojka od 11.000 stranaca koji su dobili državljanstvo BiH zanemariva, da ne znači nikakav popravak, već da društvo i država u ovoj priči izvlače deblji kraj.

"Govori nam da društvo u demografskom smislu opada i mislim da se to vidi čak i na političkoj sceni, na snazi stanovništva da zahtijeva bilo kakve promjene u tim političkim kretanjima, a kamoli na ekonomskom planu, gdje imamo konstantan deficit stručne radne snage, a imamo i veliku nezaposlenost, koja potiče iz toga što je loša kvalifikaciona struktura nezaposlenih", jasan je Raković.

U sklopu ove priče moramo pomenuti i jednu stavku koja bi i te kako mogla da bude značajna u idućem periodu…

Naime, kako su "Nezavisne" pisale, zahvaljujući novom zakonu koji je stupio na snagu u Njemačkoj, državljani BiH koji žive u u toj državi i stekli su uslove za dobijanje njemačkog državljanstva više se neće morati odricati bh. državljanstva.

Za to je potrebno da BiH i Njemačka potpišu novi sporazum o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke, a ukoliko se to dogodi, nadležni procjenjuju da bi oko 30.000 bh. građana koji su morali da se odreknu državljanstva nakon odlaska u Njemačku mogli da traže nazad svoje papire.