Srpska pravoslavna crkva proslavlja Božić, najradosniji hrišćanski praznik - dan Rođenja Isusa Hrista.

U času rođenja Isusa Hrista, koji je u ovaj svijet došao radi spasenja cijelog ljudskog roda od grijeha i vječne pogibelji, zvijezda je obasjala Vitlejemsku pećinu, a na nebu su anđeli zapjevali "Slava Bogu na visini i na zemlji mir, među ljudima dobra volja".

Bogomladencu su se prvo poklonili pastiri, koji su mu darovali jagnje, a potom tri mudraca koja su mu na dar donijeli smirnu, tamjan i zlato.

Kod Srba Božić je praznik sa dosta običaja i njegova proslava počinje odlaskom na jutarnju liturgiju, na kojoj vjernici koji su postili Božićni post pristupaju Svetoj tajni pričešća.

Nakon liturgije, ukućani se okupe oko božićne trpeze, pomole se Gospodu, a zatim pjevajući tropar "Roždestvo tvoje Hriste Bože naš", okreću i lome česnicu - pogaču u koju je stavljen novčić.

Vjeruje se da će onome u čijem dijelu česnice bude novčić naredna godina biti posebno srećna.

Božić je porodični praznik, taj dan se ne ide u posjete, sa izuzetkom polaznika ili položajnika - muške osobe, obično je to kum, komšija ili porodični prijatelj, koji dolazi u kuću slavljenika i prvi čestita Božić.

Božić se slavi tri dana, a vjernici se pozdravljaju sa "Mir Božiji - Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".