Vlasnik pržionice "Bel cafe" iz Čelinca Goran Trivić ističe da su cijene sirove kafe na berzama dostigle maksimume, a sve zbog suše koje je pogodila glavne proizvođače kafe.

"Cijene sirove kafe su skočile više od 100 odsto u zadnjih osam mjeseci, pa je tako vreća od 60 kilograma sa 400 maraka skočila je na 950 KM",  kazao je Trivić i istakao da je vrlo teško predvidjeti šta će se dešavati u narednom periodu, upravo zato što je kafa berzanska roba.

Da cijene sirove kafe  rastu  i da to utiče i na naše tržište, potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar u "Caffemio".

"Na berzama su cijene drastično porasle, čak i preko 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Sirovina poskupljuje iz razloga što je mala količina kafe u ponudi, a velika je potražnja. Cijene skaču i na londonskoj i na američkoj berzi", rekao je Grbić za "Nezavisne novine".

Ističe da, što se tiče robuste, tu je najveći problem, jer kako kažu, ona je sad u nekim slučajevima čak i skuplja od arabike.

"Mi  pokušavamo na sve načine da ne podižemo cijene, barem ne onoliko koliko bi trebalo, već samo da se preživi", kazao je Grbić.

Ističe da je primjetno da je po marketima nemoguće naći pola kilograma kafe koja košta manje od 10 KM.

"Prema prognozama, očekuje se dalji rast kafe pa čak i do proljeća", kazao  je Grbić.

Mitar Samardžija, direktor "Bom impeksa", čiji je najprepoznatljiviji brend OM kafa, kaže za "Nezavisne novine" da se cijene kafe određuju pod uticajem mnogih faktora.

"Uključujući ponudu i potražnju, vremenske prilike i špekulacije na tržištu, a za proizvođače kafe, troškovi proizvodnje, radne snage i transporta takođe igraju značajnu ulogu u određivanju cijena kafe", kazao je  Samardžija.

Kako kaže, pored ovih faktora, pandemija, geopolitička previranja, uključujući i aktuelne ratove, doprinijeli su tome da je od početka pandemije virusa korona do danas cijena sirove kafe doživjele astronomski rast, a ključni faktori koji su doprinijeli ovom trendu bili su povezani prije svega s poremećajima u lancima snabdijevanja.

"Mjere zatvaranja i ograničenja putovanja usporile su transport kafe iz zemalja proizvođača do potrošačkih tržišta, što je izazvalo zastoje i povećalo troškove. Dodatno, pandemija je uticala na dostupnost radne snage u industriji kafe, ograničavajući kapacitete za berbu i obradu. Smanjena radna snaga u ključnim fazama proizvodnje i distribucije dovela je do kašnjenja i smanjenja u isporuci, što je imalo direktan uticaj na cijene", kaže Samardžija.

Vlasnik firme "Fabrika kafe" iz Banjaluke Dario Brkić kaže da, uprkos stalnom rastu nabavnih cijena, još nisu podigli cijenu kafe, ali ističe da su to već najavili u svojim lokalima.

"Domaće vrste kafe su u posljednjih sedam do osam mjeseci poskupjele duplo, pa je tako sada nemoguće naći kafu koja košta manje od 10 KM za 500 grama", kazao je Brkić.

Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske "Horeca", ističe da, uprkos visokim cijenama kafe, ne bi trebalo očekivati više cijene ovog napitka u ugostiteljskim objektima.

"Sama cijena kafe na berzama ne igra veliku ulogu nama u ugostiteljskim objektima, jer na samu cijenu kafe utiče niz drugih  faktora", kazao je Kurtinović.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženja građana "Oaza" Trebinja, ističe za "Nezavisne novine" da je  ovo poskupljenje novi udar na džep potrošača.

"Pola kilogram kafe može se naći po cijeni od 8,5 do 10 KM, zavisno od proizvođača", kazala je Ilijićeva.

Ističe da smo takva nacija koja će teško odustati od ispijanja kafe, nebitno je kolika je cijena.

Građani kažu da nova poskupljenja nisu nikakvo iznenađenje. Banjalučanka Sanja M. kaže  da bi bilo iznenađenje kada bi cijene ostale iste.

"Kafa je već odavno luksuz, a šta ćemo kada smo je navikli piti", kazala je ona.