SARAJEVO - Kad bude izvjesno da neće biti nikakvih problema možemo pristupiti popisu stanovništva, kazala je nedavno Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, odgovarajući na pitanje jednog od delegata u Domu naroda BiH. A kada će biti izvjesno da neće biti nikakvih problema da se krene u popis - niko u BiH sa sigurnošću ne može da kaže.

Budžet i datum su dva ključna elementa, ali kada se u obzir uzmu pripremni elementi koji moraju biti riješeni, jasno je da popisa nema ne samo 2023. godine, već vrlo vjerovatno ni 2024. jer je dosadašnja praksa pokazala da pripreme za popis traju čak i do dvije godine.

Popisna pitanja, iznos finansiranja, mapa popisnih krugova, metodološka i organizaciona dokumenta, nabavka opreme, kao i pilot-projekat za testiranje predloženih rješenja su elementi koje BiH mora da usaglasi i riješi kako bi se "krenulo po kućama".

Što se tiče tekuće godine, poznate su dvije činjenice... Prva je da u državnom budžetu nije predviđen novac za ovu namjenu.

"Sredstva za popis stanovništva nisu tražena kroz budžetski zahtjev, te time nisu uključena u budžet institucija BiH za 2023. godinu", kazali su još početkom godine iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Druga stvar koja je poznata jeste da je radna grupa pripremila prijedlog teksta zakona o popisu stanovništva. Ali, i iz tri agencije za statistiku (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH) iznijeli su mišljenje da se prijedlog zakona ne može finalizirati bez jasno utvrđenih ključnih elemenata i drugih bitnih pojedinosti.

"Čekaju se nadležni" glasi obrazloženje iz statističkih zavoda u BiH, a poruka koju su iz Agencije za statistiku BiH poslali medijima tokom ove godine glasila je da će Agencija postupiti u skladu sa članom 8. Zakona o statistici BiH.

"Kada državni organi budu smatrali neophodnim Agencija će koordinisati planiranje, vođenje i objavljivanje rezultata popisa stanovništva i domaćinstava BiH, u skladu s Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, uključujući i anekse 7 i 10 ovog sporazuma", kazali su iz Agencije.

Dakle, niko ne zna kad će popis, pa ni demografi, koji kažu da je BiH već probila rok od 10 godina za popis stanovništva, koji se prema praksi i pravilima pravi ili posljednje godine jedne dekade, ili prve godine naredne dekade.

Prema tome, popis u BiH je trebalo da bude obavljen ili 2020. ili 2021. godine, ali na "sreću" nadležnih to pitanje se nije pokrenulo zbog korone... A neće ni 2023.

Prethodni popis, podsjećanja radi, održan je 2013. godine... Rezultati su objavljeni tri godine kasnije, a koštao je više od 22 miliona evra.

"Što se tiče priprema za popis, ljudi koji to rade znaju da kažu da čim se završi prethodni popis, kreću pripreme za naredni", kaže za "Nezavisne novine" demograf Aleksandar Čavić.

Nesprovođenje popisa, nastavlja on, imaće negativne posljedice za BiH, prije svega jer se bez adekvatnih podataka ne mogu pripremiti adekvatne javne politike i socijalne mjere prema građanima.

"Demografi su zagovornici da se ovaj popis iskoristi da se nađe šire rješenje i uspostave registri stanovništva u skladu s ustavnim nadležnostima te oblasti. Registar bi trebalo da sadržava dva oblika. Prvi bi bio uobičajen popis stanovništva, a drugi bi se odnosio na popis iseljeništva zbog činjenice da imamo brojno stanovništvo izvan države. Oni bi služili kao tekuća baza podataka o broju svih struktura stanovništva, te ne bismo u toj mjeri zavisili od popisa jer je desetogodišnji period jako dugačak, pogotovo kod nas kad ovako pređe više od 10 godina", pojašnjava Čavić.

Ističe da se uopšte ne može govoriti o tačnom datumu obavljanja popisa, ali da se obično to radi na proljeće ili jesen kad je najmanje godišnje kretanje stanovništva.

"Preambiciozno je misliti da bi to moglo biti naredno proljeće", kaže Čavić.

Treba istaći i da je Evropska komisija zatražila od BiH da uz realizaciju 14 prioriteta na putu ka Evropskoj uniji (EU) preduzme korake na pripremi za popis stanovništva.

A i procjene globalnih organizacija koje se bave pitanjem stanovništva nimalo nisu optimistične za BiH. Tako podaci Populacijskog fonda UN govore da bi do 2070. godine broj onih koji žive u BiH mogao biti svega 1,56 miliona. Još gore su dalje procjene da bi više od 40 odsto stanovništva činile osobe starije od 65 godina.