Bilo da je riječ o tome da su građani, slučajno ili namjerno, pogrešno ispunili listić, ili da je riječ o izbornoj manipulaciji napravljenoj nakon što su birališta zatvorena, jedno je sigurno - sudbina kandidata na izborima često može zavisiti upravo od ove, masovne pojave.

O koliko se ozbiljnom problemu radi, svjedoče podaci Koalicije za slobodne i poštene izbore "Pod lupom", odakle kažu da smo u BiH u prosjeku imali sedam odsto nevažećih listića, dok prosjek u zemljama članicama OEBS-a na bazi uzorka od 40 država članica iznosi 1,5 odsto.

Masovnost nevažećih listića posebno može biti problematična na lokalnim izborima, jer su zabilježeni primjeri da svega nekoliko glasova, pa i samo jedan, odluči o tome ko će na čelo grada ili opštine.

Naime, Sead Džafić osvojio je načelničku poziciju u opštini Kalesija na lokalnim izborima 2020. godine, osvojivši 5.572 glasa, što je samo pet glasova više u odnosu na drugoplasiranog kandidata Zijada Kulanića (5.567). Na tim izborima u ovoj lokalnoj zajednici bilo je više od 500 nevažećih glasačkih listića.

Taj primjer, međutim, nije usamljen - u opštini Kupres (RS), takođe na lokalnim izborima 2020. godine, kandidat za načelnika Gojko Šebez pobijedio je Momčila Marića za jedan glas. Za Šebeza je glasalo 95 birača, za Marića 94, a zabilježeno je i sedam nevažećih listića.

Pojava nevažećih listića posebno može biti bitna u trci za odbornike, odnosno vijećnike, jer se glasovi za kandidate, kojih je često i nekoliko stotina u jednoj lokalnoj zajednici, "raspu" i jedan glas može i te kako biti presudan.

Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije "Pod lupom", ističe da ova organizacija godinama nudi rješenje za BiH koje će se djelimično primijeniti na lokalnim izborima 2024.

"Ono što mi godinama zagovaramo jesu nove tehnologije, uz elektronsku identifikaciju birača - skeniranjem glasačkih listića i prenos rezultata elektronski, mi bismo riješili ogroman problem manipulacije glasovima", ističe Jovanović.

Politički analitičar Milica Marić za "Nezavisne novine" pak ističe kako većina nevažećih listića dolazi od građana koji svoj glas ne žele da daju kandidatima na listi.

"U većini slučajeva razlog jeste nezainteresovanost građana uopšte za politiku. Ukoliko se dešava da se taj broj povećava svake izborne godine, treba da je alarm vlasti da se osvijesti šta je to politika i koji su njeni benefiti", navodi Marićeva.

Ona dodaje kako smatra da svako ko ima pravo da izađe na izbore to treba i da učini, ali poništavanjem listića ne može doći ni do kakve promjene.

"U demokratskom smo sistemu, gdje bi svako trebao i imao pravo da glasa svojom voljom, tako je i volja građana da svoj listić učine nevažećim", zaključuje Marićeva.

Građani smatraju da su oba razloga, neznanje ili namjera, podjednako zastupljena kada su u pitanju veliki brojevi nevažećih glasačkih listića, te da je najbitnije pravovremeno i sveobuhvatno informisanje o samom načinu glasanja u izbornom danu.

"Manje je primjetan broj nevažećih listića na izborima za nivo lokalnih samouprava, jer su u pitanju prevashodno kandidati građanima poznatiji", smatra Srđan Radanović (22) iz Prijedora.

Njegovo zapažanje jeste da je veliki broj nevažećih listića najčešće namjeran, uzimajući u obzir da je uglavnom riječ o listićima na kojim se biraju funkcije kao što su predsjednik ili gradonačelnik.

"Uz to, nerijetko se dešava da mnogi ispisuju listiće, crtaju određene ornamente i simbole, a isto tako, primijećen je fenomen da članovi odbora koji broje listiće čine ih nevažećima kroz vješto precrtavanje pojedinih dijelova listića", zaključuje on.

Željana Đajić (22) iz Istočnog Sarajeva smatra da vlada velika konfuzija kada su izborni listići u pitanju, posebno na lokalnom nivou.

"Poznajem ljude koji preskoče sve listiće i popune samo one na kojima su načelnici ili gradonačelnici. Problem je vjerovatno neinformisanost ili nedovoljna jasnoća, te često i sama neorganizovanost izbornog procesa. Maksimalno se trudim da ispratim sve promjene i pravila koja se odnose na dan izbora, ali ponekad to nije moguće", navodi Đajićeva.

Mihajlo Mašić, politički analitičar, naglašava kako su nevažeći listići poprilično efektivan način za izborne manipulacije i prekrajanje izborne volje građana.

"Na opštim izborima 2022. godine imali smo nešto manje od pola miliona nevažećih glasačkih listića. Na lokalnim izborima ove godine novi sistem bi još više mogao da zbuni glasače, s obzirom na to da će birači moći da glasaju za maksimalno tri kandidata sa jedne liste. Iako u slučaju četiri ili više zaokruženih kandidata listić neće biti nevažeći, već će glas samo biti dodijeljen stranci, kandidati će ostati bez glasa u trci za lokalne parlamente, a na lokalnom nivou, posebno u manjim sredinama, često nijanse odlučuju o odborničkim mandatima", ističe Mašić te dodaje kako će sami kandidati morati da budu ti koji će edukovati birače o pravilima novog Izbornog zakona.

Mašić je rekao da do praznih nevažećih listića dolazi i kada birač želi da glasa za samo jedan nivo, dok za druge nivoe ne želi.

Na naše pitanje koje mjere preduzimaju kako bi broj nevažećih listića bio smanjen, iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH su odgovorili da su 2023. sproveli anonimnu online anketu o nevažećim glasačkim listićima sa 505 ispitanika.

Kako su dodali, prema rezultatima ankete, glavni razlozi za nevažeće listiće uključuju prevelik broj političkih subjekata (30,22 odsto), nezadovoljstvo ponuđenim opcijama (20,74 odsto), komplikovan izborni sistem (17,39 odsto) i veliki broj listića (13,55 odsto).

"Kao odgovor na to, CIK planira profesionalizovati biračke odbore, edukovati starije osobe, smanjiti broj političkih subjekata, promijeniti format glasačkih listića, uvesti opciju 'Nisam zadovoljan/a ponuđenim opcijama' te primijeniti digitalne tehnologije kako bi se smanjio broj nevažećih listića. Trenutno institucija sprovodi pilot-projekte u saradnji sa USAID-om, Evropskom unijom i OSCE-om, gdje testira nove izborne tehnologije, za koje vjerujemo da će doprinijeti smanjenju broja nevažećih glasačkih listića", kažu iz CIK-a.

Lokalni izbori, podsjetimo, biće održani 6. oktobra ove godine, dok predizborna kampanja počinje mjesec dana ranije.