Da bi se ovo i ostvarilo, potrebno je da poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, na sjednici koja počinje sutra, usvoje izmjene i dopune Zakona o mjerama bezbjednosti u poslovanju gotovim novcem i drugim vrijednostima RS.

Podrška narodnih tribuna ovom pitanju za male sredine će i te kako značiti, prvenstveno u tom smislu da će stanovnici tih mjesta moći lakše rukovati novcem, odnosno moći će otvoriti račune kako bi primali plate i penzije, vršiti uplate i isplate.

Banka na točkovima je u stvari pokretni šalter koji se obično nalazi u kombi vozilu. Zbog te činjenice, jednog dana će biti u Kalinoviku, drugog u Berkovićima, trećeg u Driniću i tako redom u svim opštinama koje budu obuhvaćene ovim projektom.

"Ne mogu reći da neće biti značajno, svakako će olakšati pružanje te vrste usluga", navodi za "Nezavisne novine", Nenad Abramović, načelnik Berkovića.

Međutim, ističe da on lično na ovo gleda kao na prelazno rješenje i nedvosmisleno poručuje da je Berkovićima potrebna stalna banka, koju nemaju duže od decenije.

"Nama bi trebalo da se obezbijedi postojanje banke i institucija koje ima svako veće mjesto. Mi iz malih lokalnih zajednica najviše bismo voljeli da imamo državnu banku Republike Srpske i da ona po službenoj dužnosti bude prisutna u ovakvim mjestima, bez obzira na taj profit, zbog opstanka stanovništva", naglašava Abramović.

Napominje da je ova lokalna zajednica nudila prostor i subvenciju od 20.000 KM onome ko otvori banku, ali da nije bilo zainteresovanih.

I ostale lokalne zajednice koje kubure sa istim problemom su priča za sebe.

Kalinovik je jedna od opština u Srpskoj koja nema ni bankomat.

"Naravno da je ta pokretna banka dobra stvar. 'Pošte Srbije' su takođe dale neko obećanje da će ovdje postaviti i bankomat. To bi najviše značilo penzionerima, zbog njih mi je nekako najteže, jer se pravna lica snalaze, plaćaju elektronski", priča za "Nezavisne novine" Radomir Sladoje, načelnik Kalinovika.

I on ističe da su bezuspješno pokušavali da vrate poslovnicu banke u ovo mjesto, iako za to, uvjerava, apsolutno postoje kapaciteti.

"Naš budžet nije uopšte mali. Plus, ovdje blizu oko Uloga imamo i kineske kompanije, rade, i nema sumnje da bi se bankama isplatilo. Ali oni (banke) jednostavno zbog obezbjeđenja banke, tih sekjuritija, zbog prebacivanja novca, uvijek nađu opravdanje zašto se ne isplati. Mi moramo u Foču i Sarajevo da bismo obavili transakcije i slično", rekao je Sladoje za "Nezavisne novine".

Građani Petrovca - Drinića sve transakcije trenutno obavljaju poštom. Za neke konkretnije stvari, poput kredita ili sličnog, moraju put pod noge u 60 km udaljeni Ribnik, ili još dalje do Mrkonjić Grad ili Banjaluke.

"Sasvim sigurno je da će mnogo značiti ova banka. Najgore je što banke nema ni u Bosanskom Petrovcu, koji je udaljen 10 km odavde", navodi Drago Kovačević, načelnik Drinića, za "Nezavisne novine".

Ne samo da Bosanski Petrovac, opština sa većinskim srpskim stanovništvom u Federaciji BiH, nema banku, već neće moći da računa ni na ovu mobilnu.

"Koliko sam upućen, mi nismo obuhvaćeni ovim, jer se ne nalazimo u Republici Srpskoj, tako da nama neće biti od pomoći", rečeno nam je iz Bosanskog Petrovca.

Nikakve vijesti nemaju ni u Bosanskom Grahovu.

"Ako nešto mi možemo odlučiti, rado ćemo prihvatiti, puno bi nam pomoglo. Nemamo nikakav automat, nikakvu banku. Ljudi po novac moraju u Livno ili Drvar, koji su 70 km i 30 km udaljeni odavde", kazao je za "Nezavisne novine" Uroš Đuran, načelnik Bosanskog Grahova.

Za razliku od njih, Glamoč će se naći na putu banci na točkovima.

"Ovdje živi oko 3.000 ljudi. Banka nam treba, a nemamo je već nekoliko godina", kazao je "Nezavisnim novinama" Nebojša Radivojša, načelnik Glamoča.

U skladu sa svim rečenim, proizlazi zaključak da je banka na točkovima dobra stvar, ali da bi bilo bolje da postoji stalna poslovnica. Ali, prema riječima ekonomiste Marka Đoga, to će biti veoma teško ostvarivo.

"Da bi poslovala jedna filijala banke, morate imati, po nekim normama, jednog kreditnog referenta, jednog šalterskog službenika, radnika obezbjeđenja i to je vrlo teško postići u izuzetno malim opštinama. Banke to posmatraju čisto komercijalno, da li ima ili nema tržišta za njihove usluge. Ako nema, onda je jedini smisao koji mogu da ponude ovaj na točkovima", navodi Đogo za "Nezavisne novine" te dodaje:

"I moj otac dolazi iz Kalinovika. Meni je veoma žao gledati te ljudi i šta im se dešava. Ali, sve je to u principu više demografski problem, a iz njega je nastao ekonomski."

Za kraj treba reći da su oni koji budu poslovali posredstvom mobilne ekspoziture dužni da obezbijede mjere bezbjednosti koje podrazumijevaju sistem video-nadzora sa čuvanjem video-zapisa, koji se sastoji od jedne unutrašnje kamere koja pokriva uplatno-isplatno mjesto i jedne vanjske kamere koja pokriva ulaz u vozilo te drugo.