Poslodavci ističu da će stranih radnika u narednom periodu biti još više, iz prostog razloga - nemaju druge opcije.

Većina stranih radnika u Srpskoj je zaposlena u Banjaluci, Bijeljini, Zvorniku i Istočnom Sarajevu, pojasnili su u Ministarstvu rada i socijalne zaštite RS. Najveći broj novoizdatih radnih dozvola dobili su radnici koji rade u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ostalim uslužnim djelatnostima.

- Radi se uglavnom o nekvalifikovanim, kvalifikovanim i radnicima sa srednjom stručnom spremom, ali ima i visokoobrazovanih, a takvih je 168 radnika - rekli su u Ministarstvu.

Da raste potreba za stranim radnicima potvrđuje i podatak da je Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje RS nedavno izmijenio odluku o utvrđivanju kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana i lica bez državljanstva u RS. Prema toj odluci, u toku ove godine, radnu dozvolu dobiće 2.000 stranaca - biće izdato 1.500 novih, a za 500 ljudi biće produžene ranije izdate dozvole.

Ova odluka je donijeta na zahtjev Unije poslodavaca Srpske.

- Hrvatska ima 121.000 radnih dozvola za strane radnike, Srbija oko 70.000, BiH ima oko 6.000 radnih dozvola za strance. Imajući u vidu ekonomiju, izvjesno je da će se taj broj rapidno povećavati u narednim godinama srazmerno broju ljudi koji nedostaju na tržištu rada - rekao je, za "Novosti", direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić.

Aćić je potvrdio da strani radnici najčešće dolaze iz zemalja Azije i Afrike.

- Tih radnika treba sve više. Najveću potrebu za stranim radnicima ima sektor građevinarstva, poljoprivreda, i sve radno intenzivne djelatnosti - istakao je Aćić.

Na pitanje da li su strani radnici bolji od domaćih, Aćić ističe da strani radnici rade duže od propisanog radnog vremena, ali da nema favorizovanja kod poslodavaca.

- Svaki poslodavac bi radije da zaposli domaćeg u odnosu na stranog radnika, daleko je teže prilagoditi stranca novom radnom i životnom okruženju. Strani radnici dolaze samo s ciljem da rade. Žele da zarade, pa često rade i duže od maksimalne satnice - rekao je Aćić.

Procedura do dva mjeseca

Procedura dolaska i angažovanja stranih radnika nije ustaljena i zavisi od slučaja do slučaja.

- U suštini procedura podrazumijeva komunaciju sa Agencijom za strance i Zavodom za zapošljavanje. Taj postupak traje obično od mjesec i po do dva. Sporadično od slučaja do slučaja, u zavisnosti od toga da li poslodavci imaju resursa da se bave time. Jedni obezbjeđuju strane radnike putem agencija, drugi samostalno, ali u svakom slučaju posrednici za dovođenje tih ljudi su agencije. Zakonski je sve jasno, ali bi se mogao ubrzati i digitalizovati postupak - kaže Aćić.