BANJALUKA, SARAJEVO - Izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je za osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine više nego uduplan, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Naime, tokom osam mjeseci ove godine je izvezeno uglja za 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH otišlo uglja za 54.026.344 KM.

Kako se može vidjeti u ovim podacima, skoro sav izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je otišao u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do dosta većeg izvoza ovih sirovina.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su "Nezavisnim novinama" ustupili podatke u kojima se vidi da je od 109.352.528 KM, koliko je izvezeno uglja, za 107.056.525 KM otišlo u Srbiju.

U Hrvatsku je uglja za osam mjeseci otišlo za 1.537.777 KM, dok se za zanemariv iznos novca ugalj izvozio i u Sjevernu Makedoniju, Francusku, Mađarsku, Slovačku, Crnu Goru, Albaniju, Austriju, Italiju i Njemačku.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, rekao je za "Nezavisne novine" da je opšte poznato da su potrebe Srbije za ugljem dosta velike.

"Rudnici rade ono što bi svaki menadžer radio. Ovako veliki izvoz je dobra stvar jer je očigledno da rudari, ali i uprave rudnika rade dobar posao. Prihodi su veliki i to je takođe dobra stvar. Ipak, s druge strane, vidjećemo da li će zbog toga biti problema za lokalno stanovništvo kao prošle godine. Znamo da je prošle godine bio duplo manji izvoz uglja, a ipak je pred sezonu grijanja bilo dosta problema za stanovništvo kako nabaviti ugalj", istakao je Bečarević.

Ekonomista Igor Gavran smatra da zavisi da li je ovako veliki izvoz uglja dobar za BiH.

"Ako su osigurane dovoljne zalihe za potrebe Bosne i Hercegovine, cijene su bile visoke i riječ je samo o uglju koji se ne može koristiti za proizvodnju električne energije u domaćim termoelektranama, onda bi se ovaj izvoz mogao pozdraviti kao poslovni uspjeh i priliv novca u našu ekonomiju. Međutim, ako je riječ o tome da su se u Srbiji ranije počeli pripremati za zimu i stvarati svoje zalihe po nižim cijenama, a da će domaći kupci kod nas sada biti suočeni ili s nestašicama ili s višim cijenama, onda bi ovakvi rezultati ukupno gledano bili loši za BiH", kaže Gavran.

Dodaje da je opšte poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek niža nego da te sirovine iskoristite u proizvodnji i preradi i onda izvezete gotov proizvod.

"Ipak, ako je riječ o uglju čija je isključiva namjena ogrev, onda je prije svega bitno osigurati domaće tržište po povoljnim cijenama, a višak izvesti po višim i tako balansirati javni interes i interes kompanije", pojasnio je Gavran.

Naime, tokom osam mjeseci ove godine je izvezeno uglja za 109.352.528 KM, dok je u osam mjeseci prošle godine iz BiH otišlo uglja za 54.026.344 KM.

Kako se može vidjeti u ovim podacima, skoro sav izvoz uglja iz Bosne i Hercegovine je otišao u Srbiju, te se može zaključiti da su velike potrebe Srbije dovele do dosta većeg izvoza ovih sirovina.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH su "Nezavisnim novinama" ustupili podatke u kojima se vidi da je od 109.352.528 KM, koliko je izvezeno uglja, za 107.056.525 KM otišlo u Srbiju.

U Hrvatsku je uglja za osam mjeseci otišlo za 1.537.777 KM, dok se za zanemariv iznos novca ugalj izvozio i u Sjevernu Makedoniju, Francusku, Mađarsku, Slovačku, Crnu Goru, Albaniju, Austriju, Italiju i Njemačku.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i ministar u Vladi Kantona Sarajevo, rekao je za "Nezavisne novine" da je opšte poznato da su potrebe Srbije za ugljem dosta velike.

"Rudnici rade ono što bi svaki menadžer radio. Ovako veliki izvoz je dobra stvar jer je očigledno da rudari, ali i uprave rudnika rade dobar posao. Prihodi su veliki i to je takođe dobra stvar. Ipak, s druge strane, vidjećemo da li će zbog toga biti problema za lokalno stanovništvo kao prošle godine. Znamo da je prošle godine bio duplo manji izvoz uglja, a ipak je pred sezonu grijanja bilo dosta problema za stanovništvo kako nabaviti ugalj", istakao je Bečarević.

Ekonomista Igor Gavran smatra da zavisi da li je ovako veliki izvoz uglja dobar za BiH.

"Ako su osigurane dovoljne zalihe za potrebe Bosne i Hercegovine, cijene su bile visoke i riječ je samo o uglju koji se ne može koristiti za proizvodnju električne energije u domaćim termoelektranama, onda bi se ovaj izvoz mogao pozdraviti kao poslovni uspjeh i priliv novca u našu ekonomiju. Međutim, ako je riječ o tome da su se u Srbiji ranije počeli pripremati za zimu i stvarati svoje zalihe po nižim cijenama, a da će domaći kupci kod nas sada biti suočeni ili s nestašicama ili s višim cijenama, onda bi ovakvi rezultati ukupno gledano bili loši za BiH", kaže Gavran.

Dodaje da je opšte poznato da je izvoz ruda i osnovnih sirovina iz bilo koje zemlje najgore rješenje, jer je zarada uvijek niža nego da te sirovine iskoristite u proizvodnji i preradi i onda izvezete gotov proizvod.

"Ipak, ako je riječ o uglju čija je isključiva namjena ogrev, onda je prije svega bitno osigurati domaće tržište po povoljnim cijenama, a višak izvesti po višim i tako balansirati javni interes i interes kompanije", pojasnio je Gavran.