Nema opštine ili grada u kojoj nismo manje-više gradili zahvaljujući saradnji načelnika i gradonačelnika. Nažalost, bilo je i onih koji nisu željeli tu saradnju i zbog toga su neki projekti lokalnog karaktera ostali nerealizovani – rekao je Višković.

On je dodao da mu je nerazumljivo da se neki gradonačelnik nije potrudio da sa republičkog nivoa dobije novac za izgradnju vrtića da bi riješio liste čekanja.

– Ako ne želiš tako, zašto nisi uradio iz vlastitih sredstava? – upitao je Višković.

On je naveo da Bijeljina ne može izbrisati projekat izgradnje auto-puta od Rače do Bijeljine, Drinski nasip, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, obilaznicu, pomoć u izgradnji industrijskih zona i u poljoprivrednoj proizvodnji.

 Posebna priča je `Banja Dvorovi`, gdje smo ponudili da grad donese odluku da banja pređe sa grada na Republiku, da uložimo ozbiljan novac i da bude kao ostale banje u Srpskoj. Nije do nas, nego do nekih ljudi koji nisu željeli to da urade – rekao je Višković za RTRS.

On je dodao da se ulagalo i u Istočno Sarajevo, u Univerzitet, Muzičku akademiju, pozorište, trg i ostalo.

Premijer Srpske je naveo da je vidljivo i ulaganje u Banjaluku, gdje je napravljena nova zgrada Ustavnog suda, obnovljena Kuća Milanovića, radi se spomenik poginulim borcima iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, saobraćajna infrastruktura, visokoškolske ustanove, škole.

– Ako to nije ulaganje u Banjaluku, gdje je? – upitao je Višković.

Prema njegovim riječima, najveća ulaganja u Banjaluku su i logična, jer je ovaj grad administrativni, akademski, kulturni, sportski centar.

– Banjaluka jeste sa najvećim iznosom, ali kada to stavite u proporciju sa brojem stanovnika, ekonomskom moći i privređivanjem ili uplatom doprinosa u budžet, onda ćete vidjeti da je to u korelaciji sa tim pokazateljima – rekao je Višković.

On je ponovio da Vlada Republike Srpske pokušava svim lokalnim zajednicama da pomogne, te da nisu tačne tvrdnje da se ne ulaže u lokalne zajednice u kojima je rukovodstvo iz opozicionih partija.

– Pojedinci smatraju da je Vlada ulagala samo u ono što se uputi njima u budžet, a to što se uplaćuje, na primjer, u poljoprivredu privrednim subjektima, javnim institucijama za izgradnju puteva, vodovoda, to se, navodno, ne računa. To što sredstva nisu data lično gradonačelnicima ili načelnicima da njima raspolažu ne znači da nema ulaganja – zaključio je Višković. 

Predsjednik Vlade izjavio je i da je Republika Srpska sve interesantnija destinacija za strane investicije zahvaljujući povoljnom poreskom klinu.

– Republika Srpska nudi najpovoljnije uslove za privređivanje. Porez na lična primanja i indirektno oporezivanje je među najmanjima, cijena električne energije je ubjedljivo najmanja, nema dividende, naš poreski klin je u ovom momentu najpovoljniji i to sigurno privlači strane investitore – rekao je Višković.

On je dodao da te prednosti investitori prepoznaju i priznaju da je Srpska na “vratima” EU i da ima vrijednu i kvalitetnu radnu snagu.

– U Srpskoj, ako radniku obezbijedite platu od 1.000 ili 1.500 evra, on će biti zadovoljan, a istog radnika, na primjer, u Sloveniji, na istom radnom mjestu morate da platite 3.000 evra. Šta to znači? Troškovi života su ovdje značajno manji i privredni subjekti ovdje mogu ostvariti istu proizvodnju, sa istim kvalitetom, uz značajno manje sredstava – istakao je Višković.

On je dodao da nikada nije rekao da je prednost Srpske jeftina radna snaga, ali da jesu povoljniji troškovi života nego u nekim drugim zemljama gdje je plata veća.

– Danas je prosječna plata u Republici Srpskoj 720 evra i idemo ka cilju od hiljadu i više evra. Kada smo prije dvije godine rekli da će prosječna plata biti 1.000 KM, odnosno 500 evra, ismijavali su nas, a danas imamo 1.411 KM prosječnu platu – naveo je Višković.

On je dodao da je u Republici Srpskoj, prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge, za osam mjeseci ove godine registrovana 201 nova firma čiji su vlasnici stranci, a da ih je prošle godine bilo 286.

– Očekujem da će do kraja godine biti blizu 300 novih proizvodnih pogona – rekao je Višković.

On je dodao da se u cijeloj Srpskoj vidi otvaranje novih preduzeća, posebno u novoj poslovnoj zoni u Laktašima i oko Banjaluke, gdje renomirani evropski proizvođači zapošljavaju po 1.000 radnika.

“Vlada na vrijeme servisira svoje obaveze”
  Višković je takođe izjavio da Vlada na vrijeme servisira sve svoje obaveze, a da su priče opozicije o navodnom bankrotu Srpske samo njihov politički pamflet koji demantuje redovna isplata penzija, boračkih i socijalnih davanja, plata.

Višković je istakao da takva priča opozicije traje godinama, te da uzalud plaše građane da neće biti penzija, plata i ostalih budžetskih davanja.

– Danas je počela isplata penzija, sedam dana ranije nego što je predviđeno – naveo je Višković.

On je dodao da su ove godine za 150 miliona KM povećana izdvajanja za boračku populaciju.

– Od januara svim borcima je, bez obzira na godine života i status, omogućen mjesečni borački dodatak, banjaska liječenja… Oni će i ubuduće biti predmet naše pažnje – rekao je Višković za RTRS.

Prema njegovim riječima, građani veoma dobro znaju kako je bilo u vrijeme kada su opozicione partije bile vlast, kada je bilo kašnjenja u isplatama penzija, a koeficijent isplate je bio u zavisnosti od količine sredstava.

– Danas se isplaćuje iz trezora i prva obaveza Vlade Srpske jeste isplata penzija, potom boračka i socijalna davanja i onda plate. Građani znaju da su njihova primanja bezbjedna – istakao je Višković.

On je naveo da su postojala određena kašnjenja u isplati agrarnih podsticaja, ali da se i taj iznos duga znatno smanjio u proteklih 15 dana.

– Imali smo blizu 27 miliona KM kašnjenja prema poljoprivrednicima za nabavku nove mehanizacije. I danas je isplaćeno nekoliko miliona, prije dva dana isto. Svaki dan se nešto isplaćuje i dug smo sveli na nekih 12 miliona KM, što će biti servisirano u narednih 10 dana – poručio je Višković.

On je naglasio da statistika demantuje priču opozicije i kada je riječ o zaduženosti Republike Srpske, te naveo da je trenutno Srpska na istorijskom minimumu kada je riječ o zaduženju.

– Ukupan dug je trenutno na nivou 37,2 odsto, a javni na 31,5 odsto. Kada pogledate te procente i zemlje u regionu i dalje van naših granica, ovo je jedan od najmanjih nivoa zaduženosti jedne zemlje – istakao je Višković.

Premijer Srpske je istakao da se sve radi u skladu sa usvojenim budžetom za ovu godinu, te dodao da će rebalansirani budžet biti veći.

– Sve te priče o slomu Republike Srpske, bankrotu, izlišno je više komentarisati. Te izjave nisu iz njihovih glava, nego oni često budu portparoli nekih koji zahtijevaju da se tako nešto priča protiv neke institucije ili pojedinca – rekao je Višković.

On je dodao da ni sankcije protiv zvaničnika Srpske nisu išle bez saglasnosti pojedinih ljudi iz Srpske koji su obilazili ambasade i molili da se uvedu sankcije.

– Vide u nama prijetnju i smetnja smo im u nekom njihovom političkom prosperitetu i dolasku na vlast. Misle da će na taj način lakše doći na vlast, ali moram da ih razočaram – od toga nema ništa – zaključio je Višković.