Kako su naveli, u periodu od januara do jula 2024. godine, obim robne razmjene Republike Srpske sa inostranstvom iznosio je 3.635.343.000 evra, od čega se na izvoz odnosilo 1.478.010.000 evra, a na uvoz 2.157.333.000 evra.

"Spoljnotrgovinski deficit u periodu januar - jul 2024. godine iznosio je 679.323.000 evra, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 68,5 odsto. Izvoz je u periodu januar - jul 2024. godine smanjen za 7,1 odsto u odnosu na period januar - jul 2023. godine, dok je uvoz povećan za 4,7 odsto", istakli su iz Republičkog zavoda za statistiku.

Manji izvoz je rezultat manje tražnje iz Evropske unije, kao i niže cijene energije, objašnjava za "Nezavisne novine" ekonomista Saša Stevanović.

"To je ono što je dominantno. Ipak ne treba da budemo nijemi na činjenicu da je od prethodnih sedam mjeseci dva mjeseca izvoz bio veći nego izvoz u istom mjesecu prethodne godine. Od ukupnog smanjenog izvoza u prvih sedam mjeseci od 220 miliona KM, nekih 165 miliona KM se odnosi na manji izvoz energije", navodi on.

Kako ističe, našoj javnosti je bitno kakve se stvari dešavaju u prerađivačkoj industriji, a tu je, kako kaže, izvoz manji.

"Ova industrija je najveći izvoznik i zapošljava ubjedljivo najviše ljudi. Za prethodnih sedam mjeseci izvoz prerađivačke industrije je manji za 55 miliona KM. Ukupni izvoz prerađivačke industrije Republike Srpske na godišnjem nivou je 4,3 milijarde KM", kaže Stevanović.

Kada je riječ o očekivanjima do kraja godine, Stevanović ističe da očekuje da će se situacija stabilizovati i da će izvoz biti veći u prerađivačkoj industriji.

"Očekivanja su bazirana na činjenici da lošu ekonomsku situaciju u zemljama gdje je smanjena ekonomska aktivnost, na primjer Njemačka, očekuje prilagođavanje. Takođe, sve je veća svijest o potrebi naše privrede da se uključi na neka nova tržišta, koja nisu dominantno EU, ali i da iskoriste neke globalne trendove. Trend da smo periferno tržište koje graniči sa Evropom, uvođenje trgovinskih barijera prema Kini, fragmentacija globalnog ekonomskog sistema ukazuju da u tim okolnostima naša prerađivačka industrija može značajno profitirati", navodi on za "Nezavisne novine".

Kako ističe, trećina svjetske prerađivačke industrije pripada Kini.

"Druge zemlje ne gledaju na to blagonaklono. Nastoje zaštititi svoje prerađivačke industrije. U takvim okolnostima blizine Evrope, saradnja sa Kinom je mogući benefit za domaći sistem", ističe Stevanović.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, ističe da je kretanje spoljnotrgovinskog deficita odraz strukturnih obilježja ekonomije RS.

"Naš privredni rast dominantno se oslanja na potrošnju koja se, osim dohodaka iz proizvodnje, pokriva doznakama iz inostranstva i zaduživanjem. Usljed nepovoljne proizvodne strukture koju karakterišu resursno-intenzivni proizvodi i poluproizvodi, najveći dio potrošnje odlazi na uvozne proizvode. Iz tog razloga uvoz ima trend rasta", kaže Mlinarević za "Nezavisne novine".

Sa druge strane, prema njegovim riječima, izvoz je zavisan od kretanja industrijske proizvodnje u EU, jer izvozimo najviše sirovine i poluproizvode.

"Ako znamo da je u prvoj polovini ove godine industrijska proizvodnja u EU relativno stagnirala uz registrovan pad proizvodnje trajnih potrošnih i kapitalnih dobara u čijoj se proizvodnji najviše koriste sirovine koje mi izvozimo, dolazimo do razloga pada vrijednosti izvoza usljed pada tražnje za našim izvoznim proizvodima", objašnjava on.

Kada je riječ o oporavku izvoza, Mlinarević ističe da će on zavisiti od oporavka industrijske proizvodnje u EU, dok će uvoz nastaviti trend rasta shodno dosadašnjoj dinamici.