SAD koriste Šmita da izazovu nove sukobe u BiH
Evropska unija, odnosno njeni predstavnici, sudeći po posljednjim oštrim reakcijama i kritikama iz Brisela upućenim na adresu Kristijana Šmita zbog nametanja Izbornog zakona, svjesni su bezbjednosnih rizika po EU ukoliko BiH i dalje nastavi da tavori kao protektorat, dok podrška koju je njemački diplomata tim povodom dobio iz Vašingtona nedvosmisleno ukazuje da SAD očigledno nije u interesu mir i stabilnost u ovom dijelu svijeta.
Kaže ovo za “Glas Srpske” pravnik Ognjen Tadić komentarišući odluku Kristijana Šmita da samo nekoliko dana nakon što jer BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom odluči da baci novi klip u međuetničke točkove i pogazi sve napore predstavnika Srba i Hrvata da se do političkog rješenja dođe dogovorom i kroz zvanične institucije BiH. Ističe i kako je ovaj čin njemačkog diplomate u potpunosti razotkrio njegovu ulogu u BiH, ali i s koje mu adrese u stvari dolaze instrukcije, iz američke ambasade u BiH.
Dupla igra
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da je ovo nametanje odluka stranaca u suprotnosti sa težnjom da međunarodna zajednica ode iz BiH, što mora ako misli da se kreće ka Evropskoj uniji, te da je sasvim logičan komentar portparola Evropske komisije da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH. Politikolog Filip Matić upozorava da Šmitovo ponašanje liči na diktaturu, ali i da malo nade uliva saopštenje Evropske komisije da je “visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH”.
Pravnik i politički analitičar Milko Grmuša navodi kako ne vjeruje u iskrenost i navodno dobre namjere nijedne od strana kada je u pitanju BiH, te da se sve, u stvari, svodi na njihove trenutne interese.
Istoričar Aleksandar Raković ukazuje kako postaje jasno da Šmit želi da totalno zaoštri političke odnose unutar BiH, a za taj plan ima podršku SAD i ostalih zemalja Kvinte koje žele političku konfrontaciju sa rukovodstvom Srpske. Sve se svodi, ističe, na to da se što više smanje elementi državnosti Srpske.
Teški dani
Na ovo je upozorio i osnivač Pokreta socijalista Aleksandar Vulin ističući da je u toku finalizacija zavjere protiv Republike Srpske i Srbije i da oni koji iza toga stoje hoće da “kidnapuju predsjednika Milorada Dodika i unište Srpsku”.
Komentarišući objavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da su pred Srbijom i Srpskom teški dani, Vulin je naveo da je Kristijan Šmit počeo da koristi takozvana bonska ovlašćenja, što znači da može da radi šta god hoće u BiH, ne pitajući nikoga i ne poštujući Ustav BiH ni Dejtonski sporazum. Smatra i da Šmit nakon nametanja izmjena Izbornog zakona neće stati, ali da će se nastaviti sa procesuiranjem svih koji ne poštuju njegove odluke.
Kristijan Šmit je, inače, u ponedjeljak odlučio da nametne tehničke izmjene Izbornog zakona BiH. Kako je tom prilikom pojasnio, radi se o izmjenama zakona koje se odnose na integritet izbornog procesa, a što podrazumijeva da Centralna izborna komisija BiH imenuje predsjednike biračkih odbora, ali i uvođenje skenera i video-nadzora.
Nakon ovog njegovog poteza, nametanja ovih izmjena Izbornog zakona iako su predstavnici vlasti na njemu intenzivno radili u proteklom periodu, reagovali su iz Brisela, ali i Vašingtona. Portparol Evropske komisije Petar Stano upozorio je da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH, dok je pomoćnik američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja Džejms O'Brajan iznio sasvim drugačije mišljenje - dajući punu podršku Kristijanu Šmitu i njegovoj upotrebi bonskih ovlašćenja.
Nepotrebne intervencije
Iz HDZ-a su izrazili duboko žaljenje što je Kristijan Šmit posegao za nametanjem rješenja u vremenu stabilne političke vlasti, intenzivnog liderskog dijaloga i otvaranja pregovaračkog procesa BiH s EU, te pozvali sve nosioce vlasti da vrate procese odlučivanja u okrilje legitimno izabranih predstavnika. Iz ove stranke su istakli i da ovakve nepotrebne intervencije u domaće zakonodavstvo samo nekoliko dana nakon pozitivnog izvještaja EU prema BiH, kojim se priznaju i prepoznaju pozitivni jednogodišnji rezultati izvršne i zakonodavne vlasti, mogu imati nesagledive posljedice na dalje integracijske procese.