Pojašnjenja radi, Mađarska od ponedjeljka preuzima predsjedavanje Savjetom EU, tijelom koje je jedno od najvažnijih u Briselu, a koje će odlučivati o narednim koracima na bh. putu evrointegracija.

"Uloga Mađarske će biti da u Savjetu EU kreira agendu i predlaže rješenja koja se onda stavljaju na glasanje. Da bi odluka bila usvojena, potrebna je dvotrećinska većina u broju zemalja članica ili u dvotrećinskom udjelu ukupne populacije EU. Međutim, kad su u pitanju spoljna politika i bezbjednost, tu se odluke donose jednoglasno. S obzirom na to da je proširenje pitanje spoljne politike, da bi odluka bila donesena, biće potrebna jednoglasnost, odnosno mora biti usvojena bez veta, moraće je podržati sve zemlje članice", kaže Dejan Šajinović, novinar koji godinama prati teme koje se odnose na EU.

Prema njegovim riječima, značaj Mađarske je što će predsjedavanjem Savjetom EU moći da postavlja agendu i značajno utiče na odluke koje se donose u evropskim institucijama.

"To je šansa za BiH, koja mora da pokaže ozbiljnost, jer ako ne bude bilo dovoljno ozbiljnosti, nijedna zemlja EU neće biti u stanju da obavi posao za nas", ističe Šajinović.

Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, ističe da će, dok je EU zabavljena izborom novog vođstva i nove Evropske komisije, a moguće i izborima u SAD, pažnja za BiH u Briselu do kraja ove godine biti limitirana.

"Ambicija Mađarske da u tom periodu na agendu odlučivanja u EU postavi usvajanje pregovaračkog okvira i formalno otvaranje pregovora u tom kontekstu je dobrodošla i ohrabrujuća vijest. Međutim, da bi do toga i došlo, BiH će morati usvojiti najveći dio reformi iz osam koraka koji su pratili kandidatski status, ali i odrediti pregovaračku strukturu i imenovati glavnog pregovarača. Za to će biti potrebno da se vladajuća koalicija na državnom nivou vrati razgovoru i dogovaranju", kaže Ćerimagić za "Nezavisne novine".

Politikolog Marija Radić kaže da jačanje bilateralnih odnosa kroz saradnju nesumnjivo predstavlja prednost za BiH.  Međutim, kako dodaje, svim pregovorima pristupa se s oprezom i temeljitom pripremom.

"Pitanje pristupanja EU nam nije nepoznato, te rad na ispunjenju 14 ključnih tačaka, koje su od suštinske važnosti za naš napredak ka članstvu u EU, zahtijeva promjene iznutra. Jasno je da ovaj proces u Bosni i Hercegovini ide teško, jer je potrebno reformisati mnoge aspekte društva. Sama pomisao na eliminaciju najizraženije neformalne institucije - korupcije - može zvučati kao nemoguć zadatak, zar ne?", kaže Radićeva za "Nezavisne novine".

Milorad Dodik, predsjednik Srpske, rekao je juče tokom sastanka sa ministrom savezne države Hesen za evropske poslove i savezne poslove Njemačke Manfredom Pencom da je Srpska opredijeljena za dalje kretanje ka evropskim integracijama koje će u narednim mjesecima, kako očekuje, biti ubrzano.

"Želimo da iskoristimo ovaj trenutak koji se odnosi na evropske integracije i pregovarački status i vjerujem da ćemo u narednim mjesecima dobiti priliku da se u pregovaračkom okviru, koji će da ponudi EU, brže krećemo nego što je to bilo do sada", rekao je Dodik.

Dodik je istakao da je zadovoljan činjenicom da je Penc u Srpskoj i što su imali priliku da razgovaraju o odnosima i razmijene mišljenja o ukupnoj situaciji u BiH i EU.

"Mislimo da je veoma važno da od briselske administracije dobijemo provodiv okvir, a ne liste želja koje su teško provodive. Kao što znamo, u BiH neka pitanja ne mogu decenijama da budu riješena i ne treba imati ambicije da je to moguće u nekom kratkom vremenu", naglasio je Dodik.

Penc je rekao da smatra da se region nalazi u istorijskom trenutku. Kaže da sada svi moraju da se približe Evropskoj uniji.

"Za dobrobit regiona, ali i Evropske unije. Dakle, bez sumnje ljudi ovdje su orijentisani ka Evropskoj uniji", naveo je Penc, te dodao da je čvrsto ubijeđen da zemlje regiona treba da uđu u EU.