"MUP je u devet mjeseci ove godine evidentirao 46 slučajeva vršnjačkog nasilja, što je za osam odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Nasilje je počinjeno nad 49 vršnjaka, što je manje za 22,2 odsto u odnosu na isti period 2023. godine. Riječ je o 44 učenika muškog i pet ženskog pola", navode iz MUP-a.

Kako dodaju, među maloljetnim žrtvama, 29 su učenici osnovne, a 20 srednje škole.

"Prilikom vršnjačkog nasilja, dva maloljetnika su zadobila teže, a 36 lakše povrede", navode oni.

Kako dodaju, policija je u ovom periodu tužilaštvima podnijela 16 izvještaja protiv 20 maloljetnika, osumnjičenih da su izvršili 19 krivičnih djela.

Takođe, podneseno je 17 izvještaja o preduzetim mjerama i radnjama, u osam slučajeva pokrenut je prekršajni postupak, a u pet postupak je završen u okviru organa škole.

Iz Ministarstva podsjećaju da s ciljem planskog preduzimanja mjera i aktivnosti na prevenciji vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije, MUP u kontinuitetu sprovodi Plan mjera i aktivnosti za prevenciju vršnjačkog nasilja i maloljetničke delinkvencije od 2023. do 2027. godine.

Upravo iz ovih razloga Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske organizuje preventivnu kampanju "Stop vršnjačkom nasilju" radi upoznavanja učenika osnovnih i srednjih škola sa pojmom i načinom ispoljavanja vršnjačkog nasilja među djecom i maloljetnicima, kao i posljedicama koje ono ostavlja na žrtve.

Iz MUP-a je saopšteno da će u okviru ove aktivnosti do 15. novembra biti organizovana predavanja u školama da se učenicima ukaže na preventivno i adekvatno reagovanje, kao i značaj saradnje škole, školskih policajaca, roditelja i drugih subjekata.

Obuka i rad školskog policajca i kampanja "Stop vršnjačkom nasilju" su samo neke od tih aktivnosti, napominju iz MUP-a, dodajući da je za preventivno djelovanje u slučajevima vršnjačkog nasilja ključna proaktivna uloga prosvjetnih radnika, učenika i roditelja.

Aleksandar Milić, psiholog, ističe za "Nezavisne novine" da smatra da je mnogo veći broj slučajeva vršnjačkog nasilja, ali da se ono ne prijavljuje.

"Vršnjačko nasilje, posebno ono koje se odvija van učionica i školskih aktivnosti, predstavlja ozbiljan problem koji se često ne prijavljuje, što otežava njegovo sprečavanje. Iako se mnogi incidenti dešavaju u školskim dvorištima, pre ili posle nastave, broj slučajeva koji ostaju nevidljivi za nadležne institucije zabrinjavajuće je veliki. Otimačina garderobe, obuće, iznuda novca i fizičko nasilje su svakodnevna realnost za mnogu decu, a mnoga od njih iz straha ili osećaja nemoći ne prijavljuju šta se dešava", kazao je Milić.

Kako je rekao, kao glavni razlog za nepravovremeno prijavljivanje ovih incidenata navodi se strah učenika da će situacija postati još gora.

"Deca se boje posledica da će nasilnici postati još agresivniji ako ih prijave. Zbog toga je od suštinskog značaja edukacija, kako bi se učenici osnažili i ohrabrili da prijavljuju svaki oblik nasilja, bez obzira na to gde i kada se događa", kazao je Milić.