Nakon dva masovna ubistva zbog kojih je početkom maja Srbija zanijemila, državni vrh donio je niz mjera za borbu protiv nasilja, od kojih su se neke pokazale kao djelotvorne, dok neke nisu ni stupile na snagu.

Najvidljivija od svih bila je kampanja predaje oružja. Za manje od dva mjeseca prikupljeno je više od 108.000 komada. Rok za predaju je završen, a nakon samo nekoliko dana pale su nove žrtve.

"Potrebna nam je pre svega kampanja o edukaciji, i o posledicama prisustva oružja. To bi bila neka brza reakcija na ovaj problem", kaže za Euronews Srbija Dušan Stanković iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

Najavljena je i mjera snižavanja granice starosti za krivičnu odgovornost, sa 14 na 12 godina, a nije bilo odgovora iz Ministarstva pravde dokle se sa tim stiglo. Prema riječima stručnjaka, ovakva mjera nije u skladu sa pravima djece, niti proizvodi efekat odvraćanja djece od zločina.

"Jedna od mera je i policija u školama. To je još jedna represivna mera, koja je neodrživa i za policiju i za škole. Ne doprinosi poboljšanju osećanja bezbednosti kod učenika, roditelja i nastavnika", smatra Stanković.

Za narednu školsku godinu najavljen je i veći broj psihologa. U toku je priprema nastavnika, djece i roditelja.

"Napravili smo jedan model procene koja je usmerena na procenu potreba - da li, pre svega deca, imaju neke teškoće koje treba da budu prepoznate na vreme, da bi im se pružila pomoć", navodi Tamara Džamonja, profesorka psihologije.

Nije se odmaklo ni sa ostalim mjerama, a tu spada i zabrana medijskih programa u kojima se ističe nasilje, zatim nije jasno kako će se sprovesti šestomjesečni testovi na narkotike u školama, tu je uvođenje službe za vršnjačko nasilje, kao i razmatranje mjera za pristup određenim sajtovima.

Mjere koje je država najavila još u maju su: zapošljavanje 1.200 policajaca u školama (najavljena prva runda 17. juna), izmjene i dopune zakona o oružju i municiji (odmah je počela revizija dozvola), izmjene krivičnog zakona (kada je u pitanju starosna granica), radna grupa za mentalno zdravlje i borba protiv vršnjačkog nasilja, kao i kontrola rada streljana.

Neke od mjera koje su najavljene neposredno nakon ubistava, stručnjacima su izgledale ili nerealne ili teško sprovodive. Kako za Euronews Srbija kaže Jasmina Nikolić iz Viktimološkog društva, "u samom početku dosta se izlazilo sa merama koje nisu u startu proverene koliko se brzo, i da li se uopšte mogu realizovati".

"Čini mi se da su mnoge mere bile rečene na brzinu, da se nisu konsultovali stručnjaci, i da neke mogu biti realizovane, ali ne sve", kaže Nikolić.

"Veliko je pitanje oko snižavanja godina kada su krivično odgovorna deca, ima argumenata i za i protiv. Takođe, i ranije je bilo mera koje su za prikupljanje nelegalnog oružja i nismo mogli očekivati da će posle dva meseca biti predato svo oružje. To treba produžiti, možda i na neograničeno", smatra Nikolić. Dodaje da je reforma stručnih službi u školama i obrazovanja "nešto što nam sledi, jer posle ovakvih događaja moraćemo da se pozabavimo time, da stručne službe budu zaista stručne, a ne neke kod kojih će deca ići po kazni", dodaje on.

Nikolić upozorava da nema mnogo vremena, jer školska godina počinje za mjesec i po dana, i kaže da je "pitanje koliko ćemo uspeti kao društvo da izmenimo i napravimo sigurno okruženje za decu kada se vrate u školske klupe".

"Zapošljavanje velikog broja policajaca oko škole sigurno nije najbolje rešenje. Možda je bolje da se obezbede ulazi, da se naprave procedure u slučaju nepredviđenih situacija... imali smo i stručnjake iz inostranstva koji su neki iskustveni način rada preneli nama. Ovo leto mora za sve u Srbiji da bude jako radno, koje će doneti promene od septembra", ističe Nikolić.

Što se tiče uspjeha kampanje za predaju nelegalnog oružja, ona kaže da ih je i ranije bilo, ali da to samo "znači da još ima nelegalnog oružja, i nije nađen način kako se boriti sa time".

Povodom planova za spuštanja starosne granice za krivičnu odgovornost, Nikolić je istakla da za takvu promjenu postoji procedura, ali da, po njenom mišljenju, "takva odluka ne bi donela neku veliku promenu".

"Ipak je na stručnjacima koji se bave i kriminologijom, psihologijom i sociologijom da daju mišljenje. To nije odluka koja može brzo da stupi na snagu, niti će moći preko noći da se donese", zaključila je Nikolićeva.