Porast cijena osnovnih životnih namirnica posebno je bio žestok sa izbijanjem rusko-ukrajinske krize, što je dovelo do velikih potresa i na našem tržištu. Naime, od proljeća 2022. zadesila su nas poskupljenja koja su mnoga domaćinstva mogla da isprate samo tako što su počela da štede čak i na nekim najoosnovnijim prehrambenim proizvodima.

Analiza Srpskainfo pokazala je da su cijene hrane, od 2021, pa do danas, okvirno otišle za najmanje 45 odsto.

Primjera radi, prije tačno tri godine za 100 KM smo mogli da kupimo 1 kg riže, 10 hljebova, 1 kg makarona, 5 litara mlijeka, 2 kg šećera, po 1 kg pilećeg filea i junetine sa kostima, po pola kg suvog vrata, čajne kobasice, tvrdog sira i maslaca, po kilogram banana, krastavaca i paradajza, te pola kg kafe…

Prema zvaničnoj statistici, identična količina ovih namirnica, kada se u obzir uzmu njihove prosječne cijene, u avgustu 2024. košta oko 150 KM.

Za ovu razliku, prije tri godine mogli smo, na primjer, da kupimo po kilogram junetine sa kostima, svinjetine bez kostiju i teletine bez kostiju, te svježe pile od bar dva kilograma. Jasno je da nije riječ o beznačajnoj sumi, odnosno količini mesa koja bi se njome mogla nabaviti.

U pomenutom periodu, cijena kilograma pilečeg filea, tvrdog sira i mortadele otišla je za skoro 5 KM, čajna kobasica je poskupjela za skoro 7, a suvi svinjski vrat za 8 KM. Junetina bez kosti je, u prosjeku, skuplja za više od 5, a teletina bez kosti za više od 6 KM po kilogramu. Posebno je otišla cijena maslaca koji je, u poređenju sa periodom prije tri godine, trenutno skuplji za nevjerovatnih 11 KM.

Građani ne kriju da ni blizu ne mogu da sustignu poskupljenja, te da, kad je riječ o hrani, kalkulišu šta i koliko kupiti.

– Meso je i u dobra vremena bilo skuplja roba, ali sada je takva situacija da ga većina domaćinstava daleko manje troši. Narod masovno kupuje pileća krilca i malo junećih kostiju, čisto da variva zamirišu. A poskupjelo je i sve ostalo, tako da je hrana ta koja nam najviše pritiska kućne budžete. Ja još imam solidnu penziju, a šta da radi neko ko prima 400 KM – kaže Milka S, penzionerka iz Banjaluke.

Iz udruženja potrošača poručuju da nijedno poskupljenje, posebno hrane, ne može biti zanemarljivo.

– Rijetku su ljudi čija je platežna moć takva, da se ne obaziru na skokove cijena osnovnih životnih namirnica. Mnogo je više građana koji jedva da u mjesec dana mogu sebi da priušte kilogram mesa. Nažalost, oni su daleko brojniji, a među njima je većina penzionera, te radnika koji rade za minimalac ili tek nešto veće plate – ističe za Srpskainfo izvršna direktorka Udruženja potrošača „Oaza“ iz Trebinja Nedeljka Ilijić.

A u Srpskoj je 286.565 penzionera, među kojima je gro onih o čijem je iznosu penzije suvišno bilo šta pričati. S druge strane, od ukupno 290.000 zaposlenih u Srpskoj, bezmalo 204.000 radi u sektorima u kojima je prosječna plata ispod prosječne od 1.416 KM. Ispod troška prehrane za četvoročlanu porodicu, zarađuje čak 41.000 ljudi.

Podsjećanja radi, trošak prehrane za četvoročlanu porodicu u avgustu 2021. iznosio je 748, a u istom mjesecu ove godine čak 1.182 KM ili za 58 odsto više.

I iz Saveza sindikata Srpske su upozorili da je do enormnog, nekontrolisanog i neopravdanog rasta cijena došlo u 2022. godini.

– Kumulativno posmatrano, u martu 2024, u odnosu na 2020, brašno je poskupjelo za 48 odsto, hljeb 63, junetina 61, svinjetina 50 odsto. Cijena jaja je otišla za 64 odsto, mlijeka 65, krompir za 47 odsto. Rast cijena, a pogotovo osnovnih životnih namirnica i drugih prehrambenih proizvoda, za posljedicu ima pad kupovne moći i životnog standarda radnika i njihovih porodica, iako smo u proteklom periodu imali rast zarada, kao i najniže plate – poručuju iz Saveza sindikata Srpske.