Odluka je donesena na sjednici Socijalno-ekonomskog savjeta Srbije i bila je dogovor sva tri socijalna partnera, tačnije predstavnika Vlade Srbije, sindikata i Unije poslodavaca Srbije, za razliku od Republike Srpske gdje je odluku o povećanju minimalca donijela Vlada.

Prema podacima koji su izneseni, minimalna plata u Srbiji u narednoj godini biće uvećana za 13,7 odsto, pa će iznositi 53.592 dinara.

Tako će, kaže premijer Srbije Miloš Vučević, minimalna zarada prvi put pokrivati troškove minimalne potrošačke korpe.

Siniša Mali, ministar finansija Srbije, istakao je da je cijena rada povećana sa 271 na 308 dinara, a podsjetio je da je u maju ove godine minimalna potrošačka korpa iznosila 53.518 dinara, odnosno oko 891 KM.

"Prvi put posle šest godina Vlada Republike Srbije neće biti ta koja donosi odluku o visini minimalne zarade, nego da je to bio konsenzus poslodavaca, sindikata i vlade, i s druge strane da smo uspeli da pokrijemo minimalnom zaradom minimalnu potrošačku korpu iz maja, što je bio zahtev sindikata i naš veliki cilj", rekao je Mali za RTS.

Za razliku od Srbije koja računa minimalnu potrošačku korpu za tročlano domaćinstvo i nju pokriva minimalnom platom, u Republici Srpskoj se računa samo sindikalna potrošačka korpa bazirana na potrebama četvoročlane porodice, tačnije dva roditelja i dvoje djece školskog uzrasta, iako prema ranijim podacima Zavoda za statistiku Srpske prosječno domaćinstvo u Republici Srpskoj broji 2,8 članova.

Takođe, minimalna plata u Republici Srpskoj u ovoj godini iznosi 900 KM pa će, ako ne dođe do promjena, i dalje biti veća od minimalne plate u Srbiji. Takođe treba uzeti u obzir da se na minimalnu platu u Srpskoj dodaje i topli obrok.

Ekonomista Marko Đogo u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da treba da imamo na umu da je prosječna plata u Srbiji premašila 1.600 KM, tako da je tih nešto manje od 900 KM koliko će iznositi u narednoj godini minimalna plata i dalje niži minimalac nego što je u Republici Srpskoj. Takođe, kako kaže, Srpskoj nedostaju ekspertski timovi, a nije siguran ni da li ih ima i Srbija.

"U većini razvijenih zemalja imate ekspertski tim koji daje prijedlog o promjeni visine minimalne plate. Kod nas je usvojen model da se dogovaraju socijalni partneri, sindikati i poslodavci, i ako se oni ne dogovore onda Vlada sama dekretom na kraju godine donosi odluku. To je vrlo, da ne kažem, nesrećno rješenje iz nekoliko razloga, prije svega zbog toga što se Vlada nalazi pod stalnim pritiskom javnosti da poveća minimalne plate, bilo to objektivno moguće ili ne bilo. Drugi problem kod nas je što se to donosi u decembru, a većina poslova, posebno kod proizvodnog i izvoznog sektora, dogovara se u septembru ili oktobru, tako da poslodavci praktično saznaju kolika će biti minimalna plata za narednu godinu tek nakon što su ugovorili poslove za narednu godinu", objašnjava Đogo.

Prema njegovim riječima, dok Srbija, Hrvatska i Crna Gora objavljuju podatke o plati na medijani, kod nas to nije slučaj za sada, ali će se morati objavljivati kada postanemo dio EU.

Takođe, Đogo predlaže da u situacijama kao što su utvrđivanje minimalne plate ne bi bilo loše konsultovati se sa Srbijom i vidjeti kako su oni to uradili jer je Srbija, kako navodi, veća država i ima veći broj eksperata te bliže prati evropske i svjetske trendove.

"S obzirom na to da smo manji od Srbije i da razvijamo paralelne veze, mislim da bi naša vlada trebalo malo više da razgovara sa Vladom Srbije  i takva rješenja u velikoj mjeri da preuzme. Čak ne bi bilo loše, ako već gradimo neki zajednički ekonomski prostor na prostoru bivše Jugoslavije, da ta odluka o minimalnoj plati poprilično prati jedna drugu, da ne dolazimo u poziciju da jedni drugima konkurišemo nižom platom ili da imamo tu neku vrstu efekta prelijevanja", objašnjava Đogo za "Nezavisne novine".

Inače, minimalnu potrošačku korpu u Srbiji u maju su činili hrana i piće u iznosu od 25.330,04 dinara, odnosno oko 421,99 KM, alkoholna pića i duvan u vrijednosti od 4.244,35 dinara, to jest oko 70,71 KM, odjeća i obuća za šta je izdvajano 1.372,06 dinara, to jest 22,86 KM.

Takođe, u minimalnu potrošačku korpu uključeni su i stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, što je činilo 10.678,77 dinara ili oko 177.91 KM, namještaj, opremanje domaćinstva i održavanje u vrijednosti 2.202,05 dinara ili 36,69 KM. Tu su i zdravstvo u iznosu od 1.807,87 dinara, to jest 30,12 KM, a za transport je izdvajano 2.716,29 dinara ili 45,25 KM.

Komunikacije su vrijedile 1.045,94 dinara, odnosno 17,43 KM, rekreacija i kultura 1.863,27 dinara ili oko 31,04 KM. Za obrazovanje se u minimalnoj potrošačkoj korpi izdvajalo 136,83 dinara ili 2,28 KM. Za restorane i hotele izdvajano je 421,54 dinara, odnosno 7,02 KM, a ostala dobra i usluge bili su 1.689,54 dinara ili 28,15 KM. Kada se sve sabere, minimalna potrošačka korpa iznosila je 53.517,55 dinara ili oko 891,59 KM.