Kraj godine je, kako kažu sagovornici "Glasa Srpske", vrijeme kada se kroje planovi za narednu godinu, a s obzirom na krizu u Evropi koja ne jenjava, ti planovi nisu nimalo optimistični.

Direktor i vlasnik fabrike obuće "Sanino", koja u pogonima u Derventi i Prnjavoru zapošljava stotine radnika, Radovan Pazurević rekao je da inostrani partneri na početku razgovora odmah započinju priču o cijenama, insistirajući da one budu snižene.

- Prigovaraju nam da su naši proizvodi preskupi i traže spuštanje cijena za oko deset procenata. Mi tu nikakvu računicu ne vidimo jer i sada jedva sastavljamo kraj s krajem - upozorio je Pazurević naglasivši da troškovi proizvodnje rastu, dok sve drugo ide silaznom putanjom.

Pazurević, koji je i predsjednik Područne privredne komore Doboj, strahuje da će iduća godina donijeti dalje urušavanje privredne aktivnosti.

- Većina naših preduzeća je u poziciji da zapravo vrše usluge za inostrane partnere, posebno sektor kože, tekstila i obuće koji zapošljava 25 odsto radnika u Srpskoj. To je djelatnost koja je radno intenzivna i niskoakumulativna. Ne možemo očekivati da tako slabašna industrija bude motor - rekao je Pazurević.

Tehnički direktor Fabrike obuće "Bema" iz Banjaluke Marinko Umičević ističe da će iduća godina biti veoma neizvjesna.

- Što bi rekli, kada Njemačka kihne, mi dobijemo upalu pluća. Iz te rečenice sve vam je jasno. Mi od polovine ove godine imamo za 25 odsto manje narudžbe, a tek ćemo vidjeti šta će biti za iduću godinu. Inostrani partneri kažu da je kod nas deflacija i da treba da smanjimo cijene svojih proizvoda, a mi to ne možemo. Ako do toga i dođe, može samo ključ u bravu - istakao je Umičević naglasivši da je iduća godina veoma nepredvidljiva.

Nimalo ohrabrujuća situacija nije ni u sektoru drvoprerade koji je, kako kaže predsjednik Udruženja drvoprerađivača RS Darko Partalo, za devet mjeseci ove godine poslovao 36 odsto lošije u odnosu na proteklu godinu.

- To je rekordno loš rezultat za ovih 30 godina nakon rata. Trpimo konstantan pritisak od strane kupaca da smanjimo cijene. Tržište Evropske unije ne možemo zamijeniti drugim, jer sva druga tržišta su daleko i dosta jeftinija, tako da nemamo nikakve šanse da to mijenjamo - istakao je Partalo za "Glas".

S druge strane, dodao je, povećava se cijena rada, plate rastu i moraju rasti.

- Dobar dio drvoprerade je stao. Mnoge pilane posluju negativno, pojedini se bore u nadi da će preživjeti. Sve u svemu, situacija je izuzetno teška - zaključio je Partalo.

STRANCI IDU U FBiH

Marinko Umičević kaže da im često inostrani partneri kažu da su im isplativiji uslovi rada u FBiH.

- Tamo je najniža plata niža nego kod nas i oni već masovno idu tamo. Bez obzira na to što su mnogi uslovi tamo nikakvi, cijene su im niže i to je razlog - rekao je Umičević.